Malezija

Zapadne Malezije koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu je mostom povezana sa Singapurom
Istočne Malezije koja obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Borneo i graniči s Brunejom i Indonezijom.

Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.101 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.

Na području današnjeg Malajskog poluotoka su prve države nastajale u obliku obalnih gradova u 10. vijeku, a preko njih se u unutrašnjost širio hinduizam, budizam, a od 14. vijeka i islam. U 14. vijeku se razvio moćni Sultanat Malacca, koga su 1511. srušili Portugalci. Izbjeglice su stvorile Sultanat Johor koji je pomogao Nizozemcima da uspostave svoja uporišta u 17. vijeku. Zbog strateškog položaja Malajski poluotok je bio predmetom zanimanja evropskih sila, a godine 1824. je temeljem sporazuma s Nizozemskom, vlast preuzela Velika Britanija. Britanci su s vremenom svoj teritorij proširili kombinacijom diplomacije topovnjača i stvaranjem mreže satelitskih sultanata.

Godine 1942, tokom drugog svjetskog rata teritorije današnje Malezije su osvojili Japanci, nanijevši Britancima jedan od najvećih poraza u njihovoj vojnoj historiji. Japanskoj okupaciji se suprotstavio gerilski pokret pod dominacijom komunista, koji će nakon kapitulacije Japana godine 1945. otpočeti rat protiv britanskih kolonijalista. No, komunistički gerilci su bili uglavnom ograničeni na kinesku manjinu te su ih Britanci do sredine 1950-ih porazili. Država je dobila formalnu nezavisnost godine 1957. da bi do godine 1963. u njen sastav ušli razni sultanati koji sačinjavaju današnju federaciju, i čiji poglavari daju izbornog kralja.

Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno. Iz federacije je gotovo odmah istupio Singapur, dok se zbog teritorijalnih prisizanja Indonezije vodio granični rat, tzv. Konfrontasi, koji je Malezija dobila uz sudjelovanje britanskih specijalnih snaga. Etnički Malajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao 1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.

Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.

Tu je veliku ulogu imao kontroverzni premijer Mahatir Mohammad, koji je u zemlji poticao prozapadne tržišne reforme, ali i autoritarnim mjerama održavao novouspostavljenu ravnotežu između različitih vjerskih i etničkih skupina.

Države i teritorije u Aziji