Ujedinjeni Arapski Emirati
From Wikipedia
 Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
| Državna krilatica: |
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | [[arapski]] | ||||
| Glavni grad | [[Abu Dabi]] | ||||
| Predsjednik | [[Kalifa bin Zayed al-Nahayan]] | ||||
| Predsjednik Vlade | [[Maktoum bin Rashid al-Maktoum]] | ||||
| Površina - Ukupno |
oko 115. po veličini oko 75.000 km² |
||||
| Stanovništvo - Ukupno (2001) |
139. po veličini 3.480.000 |
||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 2. prosinca 1971. | ||||
| Valuta | UAE dirham (100 100 filsa) | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 | ||||
| Državna himna | [[Tahiat Alalam]] | ||||
| Internetski nastavak | .ae | ||||
| Pozivni broj | +971 | ||||
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Qaiwain.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
Pješčana pustinja zauzima većinu zemlje, s planinama na sjeveroistoku (najviši vrh Yibir u gorju Hajar, 1.527 m). Duž obale se nalaze slane ravnice (sabkah).
[edit] Povijest
Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. stoljeća napadali su britanske brodove u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu. Britanski imperij odgovorio je 1819. i nizom ugovora stavio države jugoistoka Arapskog poluotoka pod svoju kontrolu, preuzimajući obranu i vanjsku politiku, a ostavljajući unutarnje uređenje uglavnom nedirnutim.
Nakon britanskog povlačenja 1971. Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu neovisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje.
Prvo desetljeće neovisnosti proteklo je u znaku borbe dvaju najvećih emirata, Abu Dabija i Dubaija oko stupnja centralizacije. Godine 1979. postignut je dogovor o podjeli najviših funkcija u zemlji prema kojem mjesto predsjednika zauzima emir Abu Dabija, a premijera emir Dubaija.
Nakon zaoštravanja političkih prilika u regiji početkom 80-ih Emirati su se približili zemljama Zapada, osobito SAD-u, iako nisu bezrezervno podržali napad na Irak 2003.
[edit] Stanovništvo
Samo oko 25% stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom. Državljani su uglavnom Arapi, muslimani Suniti, iako ima i Šijita.
[edit] Gospodarstvo
Od 60-ih godina temelj gospodarstva Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže Abu Dabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri kraju. U posljednja dva desetljeća porastao je značaj ne-naftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. BDP je u 2004. bio 25.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
| Arapska liga |  |
|---|---|
| Alžir | Bahrein | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen| Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Mauritanija | Maroko | Oman | Palestinska država | Saudijska Arabija | Somalija | Sudan | Sirija | Tunis | Ujedinjeni Arapski Emirati | |
| Države i teritorije u Aziji |
|
Avganistan | Azerbejdžan | Bangladeš | Bahrein | Brunej | Butan | Vijetnam | Gruzija¹ | Egipat | Izrael | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Japan | Jemen | Jermenija¹ | Jordan | Južna Koreja | Kazahstan | Kambodža | Katar | Kina | Kipar¹ | Kirgizija | Kuvajt | Laos | Liban | Maldivi | Malezija | Mijanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Severna Koreja | Singapur | Sirija | Tajland | Tadžikistan | Turkmenistan | Turska | Uzbekistan | Ujedinjeni Arapski Emirati | Filipini | Šri Lanka |
| 1. Najčešće se geografski pripisuju Aziji, ali se uprkos tome o njima misli kao o Evropskim zemljama zbog kulturnih i istorijskih razloga. |
