Kuvajt
From Wikipedia
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
Državna krilatica: Za Kuvajt |
|||||
Službeni jezik | [[arapski]] | ||||
Glavni grad | [[Kuvajt]] | ||||
Emir | [[Džabir al-Sabah]] | ||||
Predsjednik Vlade | [[Sabah al-Sabah]] | ||||
Površina - Ukupno |
152. po veličini 17.818 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2001) |
141. po veličini 2.041.961 |
||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | ||||
Valuta | dinar (100 1000 filsa) | ||||
Vremenska zona | UTC +3 | ||||
Državna himna | [[Al-našid al-watani]] | ||||
Internetski nastavak | .kw | ||||
Pozivni broj | +965 | ||||
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
[edit] Povijest i politika
Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
[edit] Stanovništvo
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70:30.
[edit] Gospodarstvo
Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.
Arapska liga | |
---|---|
Alžir | Bahrein | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen| Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Mauritanija | Maroko | Oman | Palestinska država | Saudijska Arabija | Somalija | Sudan | Sirija | Tunis | Ujedinjeni Arapski Emirati |
Države i teritorije u Aziji |
Avganistan | Azerbejdžan | Bangladeš | Bahrein | Brunej | Butan | Vijetnam | Gruzija¹ | Egipat | Izrael | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Japan | Jemen | Jermenija¹ | Jordan | Južna Koreja | Kazahstan | Kambodža | Katar | Kina | Kipar¹ | Kirgizija | Kuvajt | Laos | Liban | Maldivi | Malezija | Mijanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Severna Koreja | Singapur | Sirija | Tajland | Tadžikistan | Turkmenistan | Turska | Uzbekistan | Ujedinjeni Arapski Emirati | Filipini | Šri Lanka |
1. Najčešće se geografski pripisuju Aziji, ali se uprkos tome o njima misli kao o Evropskim zemljama zbog kulturnih i istorijskih razloga. |