Austrija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
Službeni jezici | njemački | ||||
Glavni grad | Beč | ||||
Predsjednik | Heinz Fischer | ||||
Kancelar | Wolfgang Schüssel | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
112. na svijetu 83.858 km² 1,3% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
86. na svijetu 8.150.836 97/km² |
||||
Nezavisnost | 27. jula, 1955. | ||||
Valuta | Euro | ||||
Vremenska zona | UTC +1/2 | ||||
Državna himna | "Land der Berge, Land am Strome" (njemački: "Zemljo planina, zemljo na rijeci") | ||||
Internetski nastavak | .at | ||||
Pozivni broj | ++43 |
Austrija je srednjoevropska država koja graniči sa Njemačkom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Slovenijom, Italijom, Švicarskom, i Lihtenštajnom. Ukupna površina Austrije je 83.858 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Beč. Ukupno stanovništvo je 8.150.836. Od tih otprilike 98% su Austrijanci, dok glavne manjine države su Hrvati i Slovenci. Glavna religija je katoličanstvo kome pripada 73,6% stanovništva. Austrija je članica evropske unije.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. vijeka, kad su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. vijeka.
Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Evropske Unije, a 1999. je uvela valutu euro.
[izmijeni] Vlada
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. aprila 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem decembra. U izborima od 24. decembra 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
- 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
- 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
- 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
- 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)
Dana 28. februara 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. oktobra 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
[izmijeni] Političke podjele
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer). To su:
1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)
[izmijeni] Geografija
Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata. Klima je umjerena, s hladnim zimama i svježim ljetima.
Najveći gradovi: Beč (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.
[izmijeni] Privreda
Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Evropske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je ekonomski porast na 1.2% u 2001. godini.
[izmijeni] Stanovništvo
Službeni je jezik njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni jezik njemackog u Austriji ima razlike u odnosu na varijantu koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer, se koriste nekoliko slavenskih riječi (n.pr. kukuruz, kren).
Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska je manjina najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.
[izmijeni] Kultura
U Austriji su rođeni mnogi slavni kompozitori, među ostalima Mozart, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg.
Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Musila i slikara Klimta.
[izmijeni] Relevantni članci
- Beč
- Salzburg (grad)
- Salzburg (pokrajina)
- Gradišće
- Koruška
- Štajerska
- Njemački jezik
- Franjo Ferdinand
- Alpe
- Austro-Ugarska monarhija
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Službeni portal Austrije
- Informacije posjetiocima
- Austrijska turistička zajednica
- ORF-redakcija za narodne grupe
- Wikipedia/bar
Države Evrope |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Bjelorusija | Belgija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Kipar | Lihtenštajn | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Republika Makedonija | Malta | Moldova | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španija | Švicarska | Švedska | Turska | Ukrajina | Ujedinjeno Kraljevstvo | Vatikan |
Zavisne teritorije: Džerzi | Farska ostrva | Gibraltar | Gvernzi | Jan Majen | Ostrvo Man | Svalbard |
Nepriznate države: Abhazija | Južna Osetija | Nagorni Karabah | Pridnjestrovska Moldavska Republika | Turska Republika Sjeverni Kipar |
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo |
|
|
---|---|
Austrija | Belgija | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nizozemska | Njemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo |