Varšava
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Djevica sa grba: Semper invicta (Uvijek nepobijediva) | |||||
 |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
| Regija | województwo mazowieckie | ||||
| Gradska uprava | skupština grada | ||||
| Gradonačelnik (za sada vršitelj dužnosti) | Hanna Gronkiewicz-Waltz | ||||
| Površina | 516,90 km² | ||||
| Dužina Širina |
21° 02' E 52° 13' N |
||||
| Nadmorska visina | 78 - 115 m | ||||
| Stanovništvo - grad (30. lipnja 2004) - gustoća |
1 690 821 3258/km² |
||||
| nastanak |
u 13. stoljeću - |
||||
| Glavni grad Poljske od | 1596. | ||||
| Pozivni broj | +48 22 | ||||
| Poštanski kôd | 00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja) |
||||
| Internet adresa | WAW.PL | ||||
| Registracijske tablice | WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY | ||||
| Pobratimski gradovi | Astana, Berlin, Chicago, Düsseldorf, Den Haag, Hamamatsu, Hanoi, Kijev, Moskva, Pariz, Riga, Seul, St. Petersburg, Taipei, Tel Aviv, Toronto, Beč, Vilnius | ||||
| Službena stranica grada | |||||
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, od 1596. godine ona je glavni grad Poljske, a također i važni znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi je središte parlamenta, predsjednika i središnjih vlasti. Varšava je najveći grad u Poljskoj. Ona je također i središte Mazovijeckog vojvodstva.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Položaj
Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovieckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi sa obije strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Baltičkog mora.
[uredi] Klima
Klima Varšave je vlažna kontinentalna. Srednja godišnja temperatura oscilira oko 8 stupnjeva Celzijusa (-3 °C u siječnju i 19 °C u lipnju). Godišnja količina padalina ne prelazi preko 680 mm a najvlažniji mjesec u godini je srpanj.
[uredi] Povijest
[uredi] Najznačajniji događaji
Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke. Grad je čak nekoliko puta rušen od osvajača. Najvažniji povijesni događaji su:
- Premeštanje prijestonice u Varšavu
- Najezda Šveđana
- Kosćuškov ustanak
- Studenski i Siječanjski ustanak
- Prvi svjetski rat i dobijanje nezavisnosti Poljske
- Drugi svjetski rat i Varšavski ustanak
- izgradnja poslije uništenja u Drugom svjetskom ratu
[uredi] Poznati Varšavljani
- Eugeniusz Bodo (1899–1943?), pjevač i glumac
- Zbigniew Brzeziński (rođ. 1928), političar
- Fryderyk Chopin, (1810–1849), kompozitor
- Maria Skłodowska-Curie, (1867–1934), znanstvenica, dobitnica Nobelove nagrade
- Witold Gombrowicz (1904–1969), spisatelj
- Abraham Joshua Heschel (1907-1972), židovski teolog i filozof
- Agnieszka Holland (rođ. 1948), režiserka
- Jacek Kaczmarski, (1957–2004), pjesnik
- Ryszard Kapuściński (b. 1932), pisac
- Krzysztof Kieślowski (1941–1996), režiser
- Janusz Korczak (1878 or 1879-1942), pisac
- Kazimierz Kuratowski (1896–1980), matematičar
- Janusz Kusociński (1907–1940), atletičar
- Tamara de Lempicka (1898–1980), slikarica
- Witold Lutosławski, (1913–1994), kompozitor
- Benoît Mandelbrot (b. 1924), matematičar
- Icchok Lejb Perec (1851-1915), pisac
- Władysław Reymont (1867–1925), pisac
- Wacław Sierpiński (1882–1969), matematičar
- Stefan Starzyński (1893–1943?), gradonačelnik
- Stanisław Staszic (1755–1826) filozof
- Władysław Szpilman, (1911–2000), kompozitor
- Janusz A. Zajdel (1938–1995), SF pisac
[uredi] Stanovništvo Varšave kroz povijest
- 1700: 30.000
- 1792: 120.000
- 1800: 63.000
- 1830: 139.000
- 1850: 163.000
- 1882: 383.000
- 1900: 686.000
- 1925: 1.003.000
- 1939: 1.300.000
- 1945: 422.000 (podatak iz rujna)
- 1956: 1.000.000
- 1960: 1.139.200
- 1970: 1.315.600
- 1975: 1.436.100
- 1980: 1.596.100
- 1990: 1.611.800
- 2003: 1.689.600 (31. prosinca)
[uredi] Današnja Varšava
[uredi] Samouprava
Zajedno sa transformacijom sustava u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabrala urbanista Stanislava Viganovskiego, koji je vršio ovu funkciju od 27. sječnja 1990. godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje sa radom Varšavski metro. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je Lech Kaczyński.
[uredi] Administrativna podjela
Od kolozova 1994. Varšava je bila savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava- Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava- Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava- Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava- Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo), Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Usled reformi uvedenih 27. listopada 2002. Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnju posebnu općinu Vesela (Wesoła)
Trenutno je Varšava podjeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.
Najvažnija prigradska naselja Varšave su:
- Pruškuv (Pruszków) (53.000)
- Legionovo (Legionowo) (50.600)
- Otvock (Otwock) (44.000)
- Volomin (Wołomin) (36.500)
- Novi Dvor Mazoviecki (Nowy Dwór Mazowiecki) (27.518)
- Piasečno (Piaseczno) (25.200)
- Grođisk Mazoviecki (Grodzisk Mazowiecki) (24.900)
- Piastuv (Piastów) (23.700)
- Marki (Marki) (19.000)
- Zombki (Ząbki) (20.363)
- Rađimin (Radzymin) (18.398)
- Sulejuvek (Sulejówek) (17.600)
- Zielonka (Zielonka) (16.454)
- Kobilka (Kobyłka) (16.300)
- Milanuvek (Milanówek) (15.000)
- Juzefuv (Józefów) (14.800)
- Lomianki (Łomianki) (13.600)
- Brvinuv (Brwinów) (11.500)
- Ožaruv Mazoviecki (Ożarów Mazowiecki) (10.663)
[uredi] Gradonačelnik
U skladu sa Varšavskim ustavom od 27. listopada 2002. gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.
[uredi] Gradska skupština
U gradskoj skupštini Varšave zasjeda 60 vjećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.
Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ukoliko gradonačelnik stavi veto na odluku skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.
[uredi] Stanovništvo
30. rujna 2003. u Varšavi je živjelo 1.689.648 ljudi, od toga 908.814 žena i 780.834 muškaraca. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:
- Mokotuv (Mokotów) - 231.552
- Južna Praga (Praga Południowa) - 187.845
- Vola (Wola) - 146.328
- Ursinuv (Ursynów) - 137.716
- Bielani (Bielany) - 137.270
- Srudmiesće (Śródmieście) - 136.956
- Targuvek (Targówek) - 123.232
- Bemovo (Bemowo) - 105.030
- Ohota (Ochota) - 93.192
- Severna Praga (Praga Pn) - 74.304
- Bialolenka (Białołęka) - 64.010
- Vaver (Wawer) - 63.297
- Žolibož (Żoliborz) - 50.934
- Ursus (Ursus) - 44.312
- Vlohi (Włochy) - 39.405
- Rembertuv (Rembertów) - 21.751
- Vesola (Wesoła) - 18.482
- Vilanuv (Wilanów) - 14.032
Najgušća naseljenost je u Srudmiesću (8772 ljudi/km²), a najmanja - Vilanuv (355 ljudi/km²). Prosječna za cijeli grad iznosi 3258 ljudi/km².
[uredi] Prijevoz
Uslijed štete koja je nastala u II svetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo ogromne gužve u prometu. Zbog toga dugo godina jedan od prioriteta grada bio je razvoj prometnica.
[uredi] Tranzit
Varšava nema obilaznicu a veći dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi nad dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra,a druga treba postati dio autoputa A-2 (Berlin-Moskva)
[uredi] Zračne luke
Varšava ima jedan međunarodni aerodrom koji se nalazi jedva 10 kilometara od užeg centra grada. Kroz taj aerodrom godišnje prođe preko 6 milijuna putnika godišnje. Sa ovog aerodroma dnevno poleti oko 60 zrakoplova. Ovo je najveća zračna luka u Poljskoj.
Postoji još jedan aktivan aerodrom u Varšavi. Njega koristi varšavski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.
[uredi] Gradski prijevoz
Sustav gradskog prijevoza grada Varšave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i metroa
Varšava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kruži oko 1.659 autobusa.
Prva tramvajska linija u Varšavi otvorena je 11. prosinca 1866.godine, a druga 26. ožujka 1908. Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara šina. Varšava ima 29 stalnih linija od kojih je jedna noćna.
Posljednja varšavska trolejbuska linija (linija 51) je ukinuta 1995. godine.
Prvi vlak u Varšavi počeo je sa radom 1849. godine. Danas je u Varšavi jedna od najvećih železničkih petlji u Poljskoj.
[uredi] Sport
U Varšavi postoje dva prvoligaška kluba u poljskom nogometu, kao i nekoliko manjih sportskih klubova. Najvažniji su Legija Varšava i Polonija Varšava
Ova lista predstavlja najvažnije sportske klubove u varšavi kao i discipline u kojima su oni najbolji:
- Legija Varšava - nogomet, košarka, mačevanje, odbojka
- Polonija Varšava - nogomet, košarka, šah, atletika
- Varšavianka - rukomet, plivanje
- Gvardia Varšava - nogomet, boks
- AZS AVF Varšava - rukomet
- AZS politehnika Varšava - odbojka
- MKS MDK Varšava - odbojka, šah
- MOS Vola Varšava - odbojka
U Varšavi postoji i hipodrom, nekoliko nadkrivenih klizališta, nekoliko desetina nadkrivenih bazena, teniskih terena kao i dosta manjih i većih sportskih hala.
[uredi] Kultura
[uredi] Glazba
U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija. Gradu nedostaje koncertna hala te se zbog toga velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj sali.
[uredi] Kazališta
U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno Pozorište (sagrađeno 1765.) kao i Veliko Kazalište (sagrađeno 1778). Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava.
Tokom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.
[uredi] Muzeji i galerije
U Varšavi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).
U najveće spadaju Narodni Muzej (Muzeum Narodowe) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Zamku u Vilanovu (Pałac w Wilanowie)
Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (Muzeum Powstania Warszawskiego).
[uredi] Obrazovanje
Varšava je najveći sveučilišni centar u Poljskoj. U njoj ima središte 66 škola. U najveće Varšavske škole spadaju:
- Varšavsko Sveučilište (Uniwersytet Warszawski)
- Sveučilište Kardinala Stefana Višinjskiego (Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego)
- Varšavska Politehnika (Politechnika Warszawska)
- Vojna Tehnička Akademija (Wojskowa Akademia Techniczna)
- Glavna Trgovinska Škola (Szkoła Główna Handlowa)
- Medicinska Akademija (Akademia Medyczna)
Studenti i učenici viših škola predstavljaju oko 29,2% populacije Varšave. Njihov broj je 2002. godine prešao 500 000.
[uredi] Trgovina
Varšava, a posebno varšavsko Srudmiesće (Śródmieście), spada u najveće poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine 2003. bilo je registrirano 268.307 poduzeća, a strani invenstitori su uložili u grad preko 650 milijuna eura te godine. Varšava proizvodi preko 4,1% poljskog BDP-a.
Sam grad je 2003. godine donosio 5 162 324 zloti zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.
[uredi] Industrija
Poslije II svetskog rata, komunističke vlasti su odlučile napraviti od Varšave važan centar teške industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.
[uredi] Institucije
U Varšavi kao prijestonici Poljske i najvećem njenom gradu smještena su glavna središta ministarstava kao i centri regionalnih i republičkih institucija. Najpoznatije među njima su:
- Vrhovni Sud (Sąd Najwyższy)
- Nacionalni Administrativni Sud (Naczelny Sąd Administracyjny)
- Narodna Banka Poljske (Narodowy Bank Polski)
- Tiskara vrijednosnih papira (Giełda Papierów Wartościowych)
- Televizija Poljska (Telewizja Polska)
- Radio Poljska (Polskie Radio)
U Varšavi su smještena veleposlanstva i konzulati drugih država.
[uredi] Zanimljivosti
- Najduža ulica Varšave je ulica Pulavska (Puławska) - 10 km.
- Najduža kuća je kuća u Kijovskoj (Kijowskiej) ulici (508 m)
- Najviša građevina je Zamak Kulture i Znanosti (Pałac Kultury i Nauki) (234 m).
[uredi] Galerija fotografija
 Novi projekti u središtu grada |
 Belvédère (bivše sjedište predsjednika Poljske) |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Palača Lazienkowski |
 Frédéric Chopin |
 Dvorac Ujazdowski |
 Stambena četvrt u Wilanówu |
 Palača Krasinski |
 Palača Sapieha |
 Palača Cztery Wiatry |
 Palača komisije |
 Crkva Wizytek |
 Crkva Aleksander |
 poslovno i financijsko područje |
 banke |
