Kijev

Izvor: Wikipedija

KIJEV (Київ)

Osnovni podaci
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća stanovništva	2.660.401 stan. (2005.) 3.299 stan./km²
Površina	800 km²
Gradonačelnik	Leonid Černovecki
Širina Dužina	50°27′N 30°30′E
Internet	Kijevsko gradsko poglavarstvo

Kijev, često i Kyiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyjiv, čitaj: kyjiu), ruski: Ки́ев, Kiev, čitaj: kijef); glavni i najveći grad Ukrajine smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna.

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i kazalištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

Sadržaj

1 Povijest
2 Gradske znamenitosti
- 2.1 Ostale znamenitosti
3 Galerija
- 3.1 Trg neovisnosti
- 3.2 Kijev
4 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tijekom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Europe, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni vršili trgovinu i zamjenu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.

Od X. do XII. stoljeća, prijestolnica je Kijevske Rusi, goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240.). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim utjecajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucija 1917.(vidi Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.

Ponovno je jako stradao tijekom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, no obnova je odmah uslijedila nakon rata i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).

U svibnju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada.

Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne Ukrajine.

[uredi] Gradske znamenitosti

Najpoznatije drvo u Kijevu je kesten. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova.

Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i naoružanja, ovdje je golemi kompleks Muzeja Drugog svjetskog rata sa spomenikom Majci Domovini koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred Dnjepra u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl.

Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena 1745.-1752.) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko pravoslavnih hramova, a posebno crkveni kompleks Kijevo-pečerska lavra (samostan u spiljama).

Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen Bogdanu Hmeljnickom (autor Mihajl Mikešin) i spomenik Volodimiru Velikom, koji je 988. godine primio kršćanstvo. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica Hreščatik, koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani Ukrajine, dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme Narančaste revolucije.

[uredi] Ostale znamenitosti

1990. godine Katedrala sv. Sofije i Kijevo- pečerska lavra stavljene su na UNESCO-v popis svjetske baštine:

Katedrala sv. Sofije (Sofija Kijevska) (iz XI. stoljeća)
Zlatna Vrata (XI. stoljeće)
Kijevo-pečerska lavra (XI. stoljeće)
Muzej minijatura
Crkva sv. Trojice
Muzej i spomenik Velikog domovinskog rata (Drugog svjetskog rata) (XX. stoljeće)
Katedrala sv. Mihalea
Andrijevski uzviz (XVIII. stoljeće)
Rodna kuća i muzej Mihaila Bulgakova (XIX. stoljeće)
Crkva sv. Andrije (XVIII. stoljeće)
Muzej jedne ulice
Vladimirska katedrаla
Socrealistična izgradnja Hreščatika
Trg nezavisnosti (Майдан Незалежності)
Muzej rata u Afganistanu
Muzej Černobila
Spomenik prijateljstvu naroda
Spomenik Majci Domovini

[uredi] Galerija

[uredi] Trg neovisnosti

Trg neovisnosti (Майдан Незалежності -- Maidan nezalezhnosti) po danu

Trg neovisnosti po noći

Trg neovisnosti

[uredi] Kijev

Crkva sv. Andrije (Анрiївська церква)	Crkva sv. Andrije	Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський монастир)	Samostan i katedrala sv. Mihaela (Михайлівський Золотоверхий собор)
Kijevo-pečerska lavra (Печерська лавра)	Obnovljena Uspenska katedrala (Успенський собор Києво-Печерської лаври)	Kijevo-pečerska lavra	Ulaz u Kijevo-pečersku lavru
Katedrala sv. Sofije (Софійський собор)	Kijevska ulica	Glavni kijevski željeznički kolodvor	Katedrala sv. Vladimira (Свято-Володимирський Патріарший Кафедральний собор)
Verhovna rada, ukrajinski parlament (Верховна Рада)	Palača Marijinsky (Маріїнський палац)	Ministarstvo vanjskih poslova (Міністерство закордонних справ)	Ukrajinska narodna banka (Національний банк України)
Nacionalna opera Ukrajine (Національна опера України)	Kijevski konzervatorij	Povijesni muzej (Історичний музей)	Nacionalno sveučilište Tarasa G. Ševčenka (Київський національний університет імені Тараса Шевченка)
Zgrada Centralne rade, procvali kesteni u rujnu.	Utemeljitelji Kijeva, brat Kij s braćom i sestrom	Spomenik Majci Domovini, posvećen Drugom svjetskom ratu	Spomenik Majci Domovini
Oktobarska palača (Жовтневий палац)	Palača Ukrajine (Палац України)	Crkva Bogorodice Pirogošče (церква Богородиці Пирогощі)	Zlatna vrata (Золоті Ворота)
Zlatna vrata (Золоті Ворота)	Spomenik kneginje Olge (Пам`ятник княгині Ользі)	Zgrada Vlade (Будинок уряду)	Zgrada na Jaroslavskoj ulici
Zgrada na Volodimirskoj ulici	Zgrada na Desjatinskoj ulici	Hreščatik	Podol
Spomenik rusko-ukrajinskog prijateljstva	Spomenik sv. Vladimiru nad Dnjeprom	Pogled s botaničkog vrta	Pogled na Hidropark i lijevu obalu Dnjepra
Pogled na Kijevo-pečersku lavru	ulica Hreščatik (вулиця Хрещатик)	"Duga", spomenik izgrađen povodom 325. obljetnice Perejaslavskog dogovora (unije Ukrajine i Rusije)	Spomenik Valeriju Lobanovskom ispred Dinamovog stadija (Пам'ятник Валерію Лобановському)
Spomenik sovjetskim ratnicima iz afganistanskog rata (Пам'ятник воїнам-афганцям)	Ulica u Kijevu	Tramvaji u Kijevu	Na metro stanici "Dnjipro" (Київське метро станція Дніпро)
Kijevski metro, stanica Poštanski trg (Київ, ст. м. Поштова площа)	Originalni izgled Sofije Kijevske	Sv. Sofija