Istočna Europa
Izvor: Wikipedija
Istočnu Europu čine države:
- Bjelorusija
- Moldavija
- Ukrajina
- europski dio Ruske Federacije (prostor zapadno od planine Ural)
Do kraja 1980-ih te zemlje su politički i gospodarski bile podređene SSSR-u, a danas se nalaze u procesu gospodarske i demografske tranzicije. Zemlje Istočne Europe udaljene su od svjetskih prometnih i trgovinskih tokova, osobito Moldavija i Bjelorusija koje nemaju izlaz na more, ali kroz njih, te kroz Ukrajinu prolaze važni prometni pravci koji povezuju Rusku Federaciju sa Srednjom Europom. Tri su prometna pravca:
- pravac sjeverni dio Srednje Europe - Istočna Europa (Berlin - Moskva)
- južni dio Srednje Eurpe - Istočna Europa s odvojkom prema sjevernom i srednjem Jadranu
- Istočna Europa - Egejsko more (St. Peterburg - Kijev - Kišinjev - Bukurešt - Egejsko more)
Važni su i unutrašnji plovni putevi, osobito plovni put rijeke Volge kojim su spojeni Bijelo more, Baltičko more, Crno more, Azovsko more te Kaspijsko jezero.
Sadržaj |
[uredi] Reljef Istočne Europe
Najvećim dijelom Istočne Europe prostire se Istočnoeuropska nizina prekambrijske starosti, a rubno se izdižu Karpati, Krimska gora (Jaila), Ural i Kavkaz.
[uredi] Klima Istočne Europe
Glavnina prostora ima snježno - šumsku klimu s toplim i suhim ljetom te vrlo hladnom i suhom zimom. Samo jug Ukrajine ima stepsku klimu, a krajnji sjever snježnu klimu. Izražena je kontinentalnost i velike amplitude temperature (24°C do 35°C). Zimi i ljeti se temperature smanjuju od juga prema sjeveru. Najtoplije su obale Crnog i Azovskog mora, a najhladniji je poluotok Kola te pojas do Urala. Od zapada prema istoku Europe smanjuje se količina padalina, pa ih Istočna Europa prima relativno malo (najviše ih primaju Ural, Krimska gora i Karpati, a najmanje krajnji jug i sjever).
[uredi] Vode Istočne Europe
Rijeke Dnjepar, Dnjestar, Južni Bug, Don i Prut pripadaju crnomorskom slivu, Zapadna Dvina, Njemen i Zapadni Bug slivu Baltičkog mora, Volga i Ural kaspijskom, a Pečora i Sjeverna Dvina slivu Sjevernog ledenog mora.
U sjevernom dijelu regije nalaze se brojna ledenjačka jezera. na Volgi i Dnjepru nalaze se umjetna jezera. Između Bjelorusije i Ukrajine, oko rijeke Pripjat, nalaze se najveće europske močvare koje su danas djelomično isušene i pretvorene u obradive površine.
Zbog utjecaja ogranka Golfske struje Barentsovo more i Bijelo more imaju veliko gospodarsko značenje (promet, ribolov). Crno more također ima prometno značenje, a danas dobiva sve veće turističko značenje.
[uredi] Vegetacija Istočne Europe
Vegetacija Istočne Europe razvijena je u pojasevima. Od sjevera prema jugu dolazi do izmjene: tundra - crnogorica - miješana šuma - bjelogorica - šumostepa - travna stepa.
| Regije svijeta | ||
| Afrika | Istočna Afrika · Južna Afrika · Sjeverna Afrika · Srednja Afrika · Zapadna Afrika Afrički rog · Gvineja · Magreb · Sahel · Subsaharska Afrika · Sudan · Velika jezera |
|
| Amerika | Sjeverna Amerika | Angloamerika · Karibi · Pacifički sjeverozapad Srednja Amerika · Velika jezera · Velika nizina |
| Južna Amerika | Andske države · Gvajana · Južni konus · Latinska Amerika · Patagonija | |
| Euroazija | Azija | Istočna Azija · Jugoistočna Azija · Jugozapadna Azija · Južna Azija · Sjeverna Azija · Srednja Azija Anatolija · Arabija · Bliski istok · Daleki istok · Indija · Istočne Indije · Kavkaz · Levant · Sibir · Srednji istok |
| Europa | Istočna Europa · Jugoistočna Europa · Južna Europa · Sjeverna Europa · Srednja Europa · Zapadna Europa Balkan · Baltik · Beneluks · Britanski otoci · Mediteran · Nordijska regija · Skandinavija |
|
| Oceanija | Australazija · Melanezija · Mikronezija · Polinezija · Pacifički obruč | |
| Polovi | Arktik · Antarktik | |
