Venecija
Izvor: Wikipedija
 |
|
| Venecija Venezia |
|
|---|---|
 |
  |
| Regija: | Veneto |
| Pokrajina: | Venecija (VE) |
| Koordinate: | 45°26′ N 12°19′ E |
| Visina: | 0 m |
| Površina: | 412 km² |
| Stanovništvo: | 271.251 (31. prosinca 2004.) |
| Gustoća stanovništva: | 646 stan./km² |
| Poštanski broj: | 30100 |
| Pozivni broj: | 041 |
| ISTAT-broj: | 027042 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Marko |
| Službena stranica: | Venecija |
Venecija je grad u Italiji, poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti. Nastao je na pješčanim lagunama kao skrovište izbjeglicama..
Sadržaj |
[uredi] Povijest Venecije
Počeci grada što se rasprostire na 117 otoka i otočića koje pješčani sprud, Lido, štiti u laguni počinju u V. stoljeću. Tada su od Huna progonjeni stanovnici Aquileje dobje-gli na neke od tih močvarnih otoka. U tom skloništu začelo se vojvodstvo sa duždem na čelu (697.) i napokon se tu rodila trgovačka metropola koja je zavladala morem a posvetili su je svetome Marku pošto su kosti apostola donijeli iz Aleksandrije. Carigrad je osvojio 1204. dužd Enrico Dandolo. U XV. stoljeću bila je Venecija s više od dvjesta tisuća stanovnika središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili Tintoretto, Veronese, Tizian i Giorgione. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova. U to je vrijeme dosegao svoj vrhunac. Pad Venecije započeo je kada su Turci oduzeli Venecijancima Carigrad. Upravo porazno djelovalo je otkriće Portugalaca morskog puta u Indiju. Od sada se, na primjer, mogao dobiti papar iz Lisabona za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.
[uredi] Venecija danas
U stvarnosti Venecija još i danas izgleda kao u vrijeme svog procvata. U očima mnogih turista pretvorila se nekadanja Venecija u kameni spomenik koji valja vidjeti. Osobito su privlačne točke Markov trg sa svojim 175 metara dugim i raskošnim prostorom, sa crkvom na-kićenom stupovima i mozaicima, sa 99 metara visokim Campanilom (zvonik) što stoji slobodno i s osobito izrazitom duždevom palačom s arkadama zašiljenih lukova, a iznad svega privlači sistem kanala s gotovo četiri kilometara dugim Canalom Grande što presijeca grad u obliku golemog slova S. Romantična vožnja gondolom po Canalu Grande još je i danas obligatni program svakog posjetioca Venecije iako je 400 gondola (godine 1750. bilo ih je preko 12000) nasuprot motornim čamcima danas u velikoj manjini. Theodor Fontane, koji je godine 1874. posjetio Veneciju, našao je grad čarobnim i poetskim, ali ga je također smatrao i prljavim - poput lijepe djevojke u koje je neopran vrat. "Njoj je potrebna mjesečina pri kojoj se sve vidi nekako napola", pribilježio je on. U stvari, raskoš prošlosti nesmiljeno govori o tome kako je Venecija ne samo povijesno već i materijalno umiruci grad. Palače što su ih podigli na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova postepeno tonu u lagunu.
[uredi] Venecija u umjetnosti
O Veneciji se više pisalo negoli o većini drugih gradova na svijetu. Petrarca ju je godine 1364. smatrao "bogatom zlatom, ali još bogatijom slavom", Goethe je godine 1786. mislio da se taj grad ne može usporediti ni s jednim drugim, Ernst Moritz Arndt zgražao se nad "odvratnim pogledom i mirisom", Charles Dickens je sanjario o njoj godine 1844; stvarnost Venecije nadmašuje "maštu i najdivlji-jeg zanesenjaka", a Thomas Mann je taj grad godine 1913. nazvao "najnevjerojatnijim od svih gradova".
[uredi] Vidi još
Nedovršeni članak o gradu: Venecija treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
