Rusi

Izvor: Wikipedija

Ruska obitelj pred svojom kućom na jugu Kamčatke.

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 145 milijuna pripadnika (postoje i navodi koji barataju s bitno većim brojem pripadnika) prije svega u Rusiji, gdje čine 81% ukupnog stanovništva. -Rusi su najveći slavenski narod (slijede ih Ukrajinci i Poljaci) i najveći narod Europe.

[uredi] Ime i porijeklo

Juri Dolgoruki, njegov spomenik u Moskvi, šesti je sin Vladimira Monomaha, često se navodi utemeljiteljem Moskve.

Podloga za ovaj etnonim, "rus", prvobitno se odnosila na Varjage (njem.:"Waräger", ruski:"Varjagi") koji su poticali iz Skandinavije i bili gornji sloj (osnivači) Kijevske Rusije, prve državne tvorevine istočnih Slavena (usporedba: finski "Ruotsi"="Šveđani") da bi se kasnije prenijelo na svo istočnoslavensko stanovništvo Kijevske Rusije. -Što se tiće imena 'Rusi' treba spomenuti i legendu o tri brata poznata pod imenima Čeh, Leh i Rus. Ovi (navodi papa Pio, a njega i Tihomir Cipek) se dokopaše vlasti nad Česima (Čeh), Lesima /Poljacima/ (Leh) i Rusima (Rus) i nametnuše im svoja imena. Ovi posljednji bijahu nazivani prije imenom Moskoviti (vidi više). U vrijeme cara Petra Velikog naziv Moskoviti (Moskovi, Moskalji) je napušten a preuzeto je ime Rusi i Rusija. Rusi su Ukrajince Kijevske Rusije počeli nazivati Malorusi, za razliku od sebe, Velikih Rusa, ili jednostavno Rusa ("ruskije"), dok je Moskovija postala 'Rossija' (Rusija).

Porijeklo

Ruska krznena kapa-ušanka sa poklopcima za uši, pogodna hladnoj ruskoj klimi.

Prva plemena na teritoriju buduće Moskve javljaju se u neolitu. Najstartija naselja, datiraju iz trećeg tisučljeća p.n.e., otkrivena su na području današnjega grada.

U drugoj polovici prvog milenija naše ere slavenska plemena nastanjena su u krajevima blizu Moskve, to bijahu Vjatiči (Вятичи ili Vjatichi), što dadoše jezgru buduće moskovske populacije. Ovaj narod kasnije je postao poznaz kao Moskalji ili Moskoviti. Prvo spominjanje Moskve, kao grada , zabilježeno je u starom manuskriptu iz 1147. Godine 1156, princ Juri Dolgoruki (Юрий Долгорукий; Yury Dolgoruky) podigao je oko grada i opkolio ga jarkom. -Udjela u nastanku kasnijih Rusa vjerojatno moraju imati i Anti, plemena što od 4. do 6 stoljeća stanovahu među rijekama Dnjeprom in Dnjestrom. Ovdje stanovahu zajedno sa drugim Slavenima ,ali Anti nestadoše. Njihova sudbina je dalje nepoznata, najlogičnije bi bilo da su asimilirani od ostalih skupina Slavena. –Postoji i smjela hipoteza da su današnji Andi, jedan od kavkaskih naroda (ando-didojska grupa naroda), potomci drevnih Anta, pa su sačuvali i ime koje se pretvorilo u Andi, kako god bilo, ovo zvuči primamljivo. Začetak nastanka ruske države javlja se pojavom polu-legendarnog Rurika (umro 879.), osnivača dinastije Kijevske Rusije (Kijevska Rus'). Rurik je vodio sa sobom skandinavke plaćene ratnike poznate kao Varjage, i utvrdio se u Novgorodu oko 860 godine. Njegov nasljednik Oleg (882.-912.) otjerao je Hazare iz Kijeva i osnovao Kijevsku Rusiju. Dinastija Rurika održala se sve do 1598. godine kada je umro njezin posljednji car Fjodor. –Tokom Olegovog vladanja podčinjena su istočno-slavenska plemena.

[uredi] Stara plemena

Vjatiči.

[uredi] Kratka povijest

Nikola II, posljednji ruski car, napravio je svašta za života, Rodo se 1868, abdicirao 1917, ubijen 1918. od boljševika kao kontrarevolucionar. Vidi

Staljin. Poslao je u smrt stotine tisuća ljudi.

Osnivanjem prve ruske dinastije negdje 862. u europsku Rusiju počinju dolaziti skandinavska plemena koja prate vodene tokove baltičkog i crnomorskog sliva. Plemena će biti ujedinjena širenjem kršćanstva u 10 i 11 stoljeću. Kršćanstvo prvi prihvaća Volodimir, praunuk Olgin, rođen 956. i preobraćen 988. -Tokom 11. stoljeća sva moć centralizirana je u Kijevu .sa istoka prijeti opasnost, Mongoli. Godine 1240. Kijev su Mongoli razorili, vodi ih Batu Kan. Razoreni su svi gradovi Kijevske Rusije osim Novgorod i Pskova. Mongolsko se carstvo raširilo preko azijskog kontinenta i Rusije pod vladavinom Zlatne Horde. Ruski teritorij bit će rascjepkan na brojna malena vojvodstva. Moskva postaje provincijalno središte i središte kršćanske ortodoksne crkve. -U 15 stoljeću vojvoda Ivan III. zadobio je Novgorod i Tver izbacivši Mongole. Ivan IV Strašni (1533-84), prvi moskovski car, osniva državu Rusiju koja ostaje srednjovjekovna sve do Petra Velikog (1689-1725), unuka Mihajla Romanova (1613-1645). Mihael Romanov navodno je zabranjivao pušenje i imao veoma oštre sankcije za prekršioce. prvi puta bi to bilo 60 udaraca po tabanima. Drugi puta krivcu bi odjekli nos. Treća kazna –izgon u Sibir.

Petar Veliki uvi reforme i pobjedom u bici na Poltavi 1709., širi ruske granice na zapad. Katarina Velika (1762-96) nastavila je Petreov posao šireći teritorij na krim, Ukrajinu, i dijelove Poljske.

Snimak što ga je Sergej Mihailovič Prokudin-Gorskii učinio negdje ranih desetih godina 20. stoljeća.

U vrijeme Aleksandra I. (1801-25) Napoleon vodi golemu vojsku na Rusiju , njegove trupe doživjele su poraz 1812. Dvije vojske susretoše se na polju Borodino, a Ruse predvodi maršal Kutuzov. 108,000 vojnika ovdje izgubi život. -U vrijeme Aleksandra I (1801-25) Napoleon vodi golemu vojsku na Rusiju, njegove trupe doživjele su poraz 1812. Dvije vojske susretoše se na polju Borodino, a Ruse predvodi maršal Kutuzov. 108,000 vojnika ovdje izgubi život. U Parizu, jesen 1815. ruski car Aleksandar Prvi, austrijski kaiser Franjo Prvi i pruski könig Fridrik Vilim Treci potpisuju Svetu alijansu. Taj su dokument kasnije potpisali svi europski monarsi osim britanskoga regenta, sultana i pape. Ona govori o podršci koju će potpisnici pružiti jedna drugoj u bilo kojem trenutku . –Aleksandar II granice Rusije širi sve do Pacifika i središnje Azije. Tada pak slijedi rat sa Japanom u kojoj Rusi (Nikola II.; 1894-1917) gube flotu i gotovo sve bitke.

U vrijeme Nikole II završena izgradnja trans-sibirske pruge (1916), bliži se još jedno zlo, boljševizam. Nesretnog cara Nikolu i njegovu obitelj nakon abdikacije ubijaju boljševici u Jekaterinburgu (1918.), a Sergej Mihailovič Prokudin-Gorskii (rođen u Muromu; Сергей Михайлович Прокудин-Горский) napušta Rusiju, i preko Norveške odlazi za Englesku da bi patentirao prvu kolor kameru. Sreća za njega i kinematografiju. U Rusiji boljševici vrše nasilje i ubijaju, zavladali su komunisti. Dva dana prije Nove 1923. godine rađa se SSSR, 30. 12. 1922., za dvije godine umrijet će i Lenjin, a Trocki će morat pobjeći u Meksiko, ali i tamo će ga stići ruka agenta, umrijet će nasilno u Mexico Cityju (1940). –Ruse čeka još jedan rat i Staljinovi / Iosif Vissarionovich Dzhugashvili/ (The Age of Totalitarianism: Stalin and Hitler) logori u Sibiru. On želi stvoriti posebno društvo i čovjeka Homo Sovieticus. –Rusi i sve ostale narodnosti slabo će životariti na području SSSR-a. Tek svrgavanjem komunizma i sovjetske tvorevine u posljednjem desetljeću 20. stoljeća ovi narodi, pa sa njima i Rusi, naći će put u bolju budućnost. Rusija i zemlje SSSR-a postat će samostalne nezavisne države.

[uredi] Etnografija

Balalajka.

Život i običaji

Glazba i ples Susjedni Ukrajincima, Rusi premda mnogo brojniji i jači bili su svakako pod kulturnim utjecajem svojih rođaka ,što se vidi i u materijalnoj i duhovnoj kulturi. Kozački utjecaj vidimo sve od 15. do 20. stoljeća. Najpoznatiji ples što ga danas imaju Rusi a porijeklom je od Ukrajinaca je hopak, popularan je među ruskim seljacima, kao i čuvenim kompozitorima (Modest Musorgsky i Petar Iljič Čajkovski; Pyotr Ilyich Tchaikovsky). Od kozaka sa Tereka je i lezginka, dok je popularni 'czardas' (Csárdás) mađarskog porijekla, Mađari ga poznaju od 9. stoljeća i plešu ga uz tárogató, moguće je da su ga oni posudili od Roma. Ovaj ples preuzeše i Židovi (tzv Židovski čardaš ili Jewish Czárdás, a Rusi su ga sa sobom donesli i u Ameriku. Popularni plesovi su također barynya, drobushki (step dance) uz tradicionalna glazbala garmoshka, treshotki, lozhki ili balalajku. Korobushka ili Korobeiniki je lirska narodna pjesma I ples, star oko 150 godina.

Poznata ruska glazbala su: balalajka, domra, gusli (Гусли), kolyosnaya lira, donsloy ryley /autentični ruski hurdy-gurdy/, gudok, rozhok, zhaleika, volynka, svirel, kugikly, lozhki, treshchotki, kalyuki.

• Balalajka (Балалайка ).- Balalajka je ruska narodna gitara triangularnog oblika sa tri ili šest žica koje idu od klinova za podešavanje sve do baze instrumenta. Ona se spominje prvi puta u dokumentima iz 17. stoljeća (1688).

Treshchotki, vrsta ruskih klepetaljki.

*Gudok (Гудок) je staro glazbalo sa tri žice, od kojih je jedna postavljena nešto više, i lukom. Gudok je poznat negdje od 12 stoljeća. Možda i ranije, u 14 je modificiran.

• Treshchotki (Трещотка).- Vrsta su udaraljki, u stvari niz malenih pločica na uzici koje udaraju jedna u drugu i klepeću.
• Rozhok (Рожок) je narodna trublja (trumpet) učinjen od goveđeg roga ili brezove kore.
• Zhaleika (Жалейка) je klarinet ili rog s cijevi, najuobičajeniji autentični ruski duhački instrument.
• Svirel (Свирель).- je ruska zviždaljka ili flauta.
• Lozhki (Ложки) su vrsta udaraljki, posebno ukrašenih drvenih žlica.

Kuhinja

Najslavnija od svih ruskih juha, šči (u njihovom izgovoru ši).

O ruskoj kuhinji može se govoriti tek tamo od 9. stoljeća kada je slavenska populacija naučila peći kruh od raži i kvasca za dizanje. Zapise o prvim receptima ostavili su nam redovnici koji su u manastirima morali živjeti od plodova svoga rada. Obrađivali su tlo, lovili ribe, sakupljali gljive, bilje i voće, ali su i zapisivali svoje recepte u 'knjigu kuhanja'. Jedno od najpoznatijih ruskih jela je juha od kupusa poznata kao šči (Щи), u koju se po današnjem receptu stavljaju još i mrkva, korijen celera, luk, krumpir i drugo. -Od tradicionalnih pića najpoznatija su im kvas i vodka.

Staro-ruska kuhinja sastojala se uglavnom od mesa, ribe, divljači, povrća i sakupljačkih plodova, kao što su gljive i divlje voće i bobice. Raž je tradicionalna u pripremi kruha, dok se pšenica koristi tek u novije vrijeme. Juhe su veoma popularne, uz šči, tu je i rassolnik (Рассольник). Riba je također popularna, u staroj ruskoj kuhinji slatkovodna riba bila je gost samo na carskim i bojarskim stolovima, delicije napose bijahu losos i jesetra. Posebno je na cijeni kavijar, kojega je narod jeo sa octom, paprom i lukom. Najčešće jelo starih Rusa bijaše crveno meso (govedina), te bravetina i svinjetina. Konzumacija nekih vrsta mesa u to vrijeme bila je striktno zabranjena, nepose meso divljeg zeca, no zato su na raspolaganju imali meso divljih ptica, među kojima i labuda i ždrala, crnog tetrijeba i jarebica.

Ruska kuća za kupanje izgrađena od .

Moskovski period U vrijeme takozvane Moskovije i Moskalja, bile su dvije kuhinje, ona za bogate, i jedna za siromašne. Hrana običnih ljudi bila je jednostavna, no zato su sofisticirani boari uživali u posebnim specijalitetima, osobito u vrijeme kakvih blagdana.

Novije doba.- U vrijeme Petra Velikog i Katarine Velike počinje njihova kulinarska tradicija ali i počinju prihvaćati neka zapadnoeuropska jela, kao što su sendviči, francuski i nizozemski sirevi, šunka ,etc.

Seoska arhitektura

Rusko selo, kuće se nižu uz ulicu i zajedno sa gospodarstvom su zaštićena niskom drvenom ogradom.

Tradicionalno rusko selo sastoji se od drvenih kuća. Drvo je najuobičajeniji materijal za gradnju jer Rusija njime i obiluje. Od drveta se grade i crkve, i kuće za kupanje i drugi gospodarski objekti. Tipična kuća na farmi 'izba' javlja se u 3 regionalna tipa, gospodarske zgrade prave četvrtasto dvorište i ograđene su niskom drvenom ogradom. U sjevernim dijelovima Rusije sporedne strukture vežu se na glavnu, dok su na jugu svaka zasebno. - Varijacije izbe se očitavaju u broj veličini i broju zidova. Piatstenok (peterozidni) ima ekstra zid koji dijeli dnevni od skladišnog prostora. Glavna soba ima i veliku glinenu peć koja zagrijava jedinu prostoriju kuće, a koju nema 'klet', građevina sa četiri zida, vrlo jednostavne drvene strukture.

[uredi] Populacija

U drugim državama-slijednicama SSSRa postoje velike ruske manjine, kao na primjer u Ukrajini, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Letoniji, Litvi, Estoniji kao i u SADu i Australiji. U Narodnoj Republici Kini su Rusi službeno priznati kao manjina, oni tamo žive već generacijama. Oni u Kini žive na sjeveru Xinjianga (uključujući Ürümqi) i u Heilongjiangu. Od kraja SSSRa dolazi ponovo do velikih useljavanja, kako Rusa u Kinu, tako i Kineza u Rusiju. U vrijeme Carske Rusije kao i za vrijeme Sovjetskog Saveza, poticano je naseljavanje Rusa na cijelo područje tadašnje države. Nakon sloma, Rusi se vraćaju na područje današnje Ruske Federacije.

[uredi] Vanjske poveznice

• Introduction to Russian Culture (Linkovi)