Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.). Pomozi Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
(1929. preimenovana u Kraljevina Jugoslavija)

(Zastava) (Grb)
Geslo: Jedan narod, jedan kralj, jedna država
Himna: (miješana) Bože pravde + Lijepa naša domovino + Naprej zastava slave
Postojala od - do:	1. prosinca 1918. - 29. studenoga 1943.
Službeni jezik:	srpsko-hrvatski jezik i slovenski jezik
Glavni grad:	Beograd
Zadnji kralj:	Petar II. Karađorđević
Zadnji predsjednik Vlade:	Dragiša Cvetković
Površina ukupno:  - % vode:	247.542 km² n/p%
Ukupno stanovnika :  - Gustoća:	11.984.911(1921.) 48,42 st./2/km²
Neovisnost:	1. prosinca 1918.
Valuta:	dinar (100 para)
Vremenska zona:	UTC +1 UTC +2 ljeti
Pozivni broj:	...

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija), naziv je za državu koja je obuhvaćala područje sadašnje: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije, i nastala je 1. prosinca 1918 i nestala je sa svjetske pozornice 17. travnja 1941.

Sadržaj 1 Kronologija 2 Zemljopis 3 Ekonomija 4 Stanovništvo 5 Vanjska politika 6 Unutrašnja politika 6.1 Premijeri 6.2 Premijeri u izbjeglištvu (Kairo/London) 7 Administracija 8 Oblasti 8.1 Banovine

[uredi] Kronologija

Ugovorom između Jugoslavenskog odbora, koji je predstavljao južnoslavenske zemlje koje su se odvojile od Austro - Ugarske monarhije, i kralja Aleksandra Karađorđevića nastala je 1. prosinca 1918. prva Jugoslavija pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Tog datuma regent Aleksandar Karađorđević proglasio je ujedinjenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom.

Iako su predstavnici Države SHS, na čelu sa Svetozarem Pribičevićem, prije upućivanja u Beograd od Narodnog vijeća Države SHS dobili dokument "Naputak" kojim se uvjetuje ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom. Dolaskom u Beograd, pod dojmom pristupa Crne Gore Srbiji te samovoljni izlazak Vojvodine^{[nedostaje referenca]} iz sastava Države SHS i priključenje Srbiji, bojeći se talijanske okupacije Dalmacije i Istre te socijalnih nemira, biva odbačen "Naputak" i napisana "Adresa" dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije.

Nakon atentata na Stjepana Radića i zastupnike HSS-a u Narodnoj Skupštini u Beogradu 20. lipnja 1928. g. Aleksandar Karađorđević je 6. siječnja 1929. uveo otvorenu diktaturu. 3. listopada 1929. promijenjeno je ime države u Kraljevina Jugoslavija, provodeći geslo "Jedan narod, jedan kralj, jedna država".

Proglašenjem diktature, Kraljevina Jugoslavija je bila bačena u ponor, te zbog sve otvorenije marginalizacije svih nesrpskih naroda dovela je jačanja nacionalizma i separatističkih osječaja kod: Hrvata, Slovenaca, Albanaca. Na prostorima današnje Makedonije jačale su bugarske struje koje su imale za cilj pripajanje većeg dijela Makedonije Bugarskoj. Nakon atentata na Aleksandra Karađorđevića u Marselju 1934. postupno počinje slabiti diktatura. Približavanjem drugog svjetskog rata, pod pritiskom Francuske i Engleske, počinje se rješavati hrvatsko pitanje.

• 26. kolovoza 1939. proglašena je Banovina Hrvatska.

Pod primamljivim obećanjima, Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu, ali je nakon puča (organiziranog od Engleske) nekoliko dana poslije, došlo do smjene vlasti i razvrgavanja tog pristupa.

Navedeni događaji su razbjesnili nacističke vođe, i pripremili su napad na Kraljevinu Jugoslaviju.

U kratkotrajnom travanjskom ratu 6. - 17. travnja 1941. Kraljevina Jugoslavija je nestala pod maljevima fašističke Italije i Trećeg Reicha.

[uredi] Zemljopis

[uredi] Ekonomija

[uredi] Stanovništvo

Nerješeno nacionalno pitanje:Hrvati,Slovenci i Crnogorci izgubili državnost ,a Muslimani i Makedonci nisu bili priznati kao narod. Zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji stanovništvo se udružuje u veće obiteljske zajednice.(90% stanovništva živi na selu!) Nije postojala nikakva socijalna zaštita.

[uredi] Vanjska politika

[uredi] Unutrašnja politika

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila višenacionalna, priznati status naroda imali su samo Srbi, Hrvati i Slovenci s tvrdnjom da su to "tri plemena istog naroda".

Premda je deklarativno Kraljevina SHS bila ustavna monarhija, Vidovdanski ustav od 28. lipnja 1921. ozakonio je velikosrpski hegemonizam, unitarizam i centralizam. Sustav je obilježio i žandarmerijski teror nad političkim protivnicima, komunistima i pro-ljevičarskim strankama, republikanskim strankama te hrvatskom oporbom. Opseg tog terora se kretao od verbalnih prijetnja preko organizacija koje su bile produžena režimska ruka (ORJUNA i sl.), fizičkih ugroza sve do ubitstava.

[uredi] Premijeri

• Stojan Protić (1918-1919)
• Ljubomir Davidović (1919-1920)
• Stojan Protić (1920) - drugi mandat
• Milenko Vesnić (1920-1921)
• Nikola Pašić (1921-1924)
• Ljubomir Davidović (1924) - drugi mandat
• Nikola Pašić (1924-1926) - drugi mandat
• Nikola Uzunović (1926-1927)
• Velimir Vukićević (1927-1928)
• Anton Korošec (1928-1929)
• Petar Živković (1929-1932)
• Vojislav Marinković (1932)
• Milan Srškić (1932-1934)
• Nikola Uzunović (1934)
• Bogoljub Jevtić (1934-1935)
• Milan Stojadinović (1935-1939)
• Dragiša Cvetković (1939-1941)

[uredi] Premijeri u izbjeglištvu (Kairo/London)

• Dušan T. Simović (1941-1942)
• Slobodan Jovanović (1942-1943)
• Miloš Trifunović (1943)
• Božidar Purić (1943-1944)
• Ivan Šubašić (1944-45)
• Drago Marušić (1945)

[uredi] Administracija

[uredi] Oblasti

Nakon usvajanja Vidvodanskog ustava 1921., godine 1922. Kraljevina SHS dijeli se na 33 oblasti:

• Banja Luka
• Beograd
• Bihać
• Bitola
• Cetinje (Zeta)
• Čačak
• Ćuprija
• Dubrovnik
• Karlovac
• Kragujevac
• Kruševac
• Ljubljana
• Maribor
• Mostar
• Niš
• Novi Sad
• Osijek
• Požarevac
• Priština (Kosovo)
• Sarajevo
• Smederevo
• Split
• Skopje
• Šabac
• Štip
• Travnik
• Tuzla
• Užice
• Valjevo
• Vranje
• Vukovar
• Zagreb
• Zaječar

[uredi] Banovine

Od 1929., nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije, administrativno se dijeli se na banovine:

• Dravska banovina, sjedište je Ljubljana (1929. - 1941.)
• Banovina Hrvatska, sjedište je Zagreb (1939. - 1941.)
• Savska banovina, sjedište je Zagreb (1929. - 1939.)
• Primorska banovina, sjedište je Split (1929. - 1939.)
• Vrbaska banovina, sjedište je Banja Luka (1929. - 1941.)
• Drinska banovina, sjedište je Sarajevo (1929. - 1941.)
• Zetska banovina, sjedište je Cetinje (1929. - 1941.)
• Dunavska banovina, sjedište je Novi Sad (1929. - 1941.)
• Moravska banovina, sjedište je Niš (1929. - 1941.)
• Vardarska banovina, sjedište je Skopje (1929. - 1941.)
• Grad Beograd, sa Zemunom i Pančevom čine zasebnu administrativnu jedinicu

Banovina Hrvatska nastaje 1939. spajanjem Primorske i Savske banovine, sa podjedinim dijelovoma Vrbaske i Zetske banovine.