Papua Nova Gvineja
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: O arise all you sons of this land | |||||
Službeni jezik: | engleski, tok pisin i hiri motu | ||||
Glavni grad: | Port Moresby | ||||
Kraljica: | Elizabeta II. | ||||
Predsjednik Vlade: | Michael Somare | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
53. po veličini 462.840 km² 2% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
108. po veličini 4,927.000 11/km² |
||||
Neovisnost: | Od Australije 16. rujna 1975. | ||||
Valuta: | kina (100 toea) | ||||
Vremenska zona: | UTC +10 | ||||
Internetski nastavak: | .pg | ||||
Pozivni broj: | +675 | ||||
Papua Nova Gvineja je država u Oceaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjeg lanca koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.
[uredi] Povijest
Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na otoke prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okoliš osobito su vidljive u dolinama u središnjem gorju.
Španjolci i Portugalci doprli su do otoka u prvoj polovici 16. stoljeća i dali im imena Papua po malajskoj riječi za osobitu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Otoci su detaljnije istraženi i kolonizirani tek potkraj 19. stoljeća, kad je južnu polovicu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.
Tijekom prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Europljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. stoljeća, otkrivši brojne nove etničke i jezične skupine.
Nakon proglašenja neovisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost s čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje otoka Bougainville na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.
[uredi] Stanovništvo
Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.
Vidi Popis naroda Papue Nove Gvineje
[uredi] Gospodarstvo
Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Uredi | Države i teritoriji Oceanije | |
Australija | Fidži | Kiribati | Maršalovi Otoci | Savezne Države Mikronezije | Nauru | Novi Zeland | Palau | Papua Nova Gvineja | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu |
Nedovršeni članak Papua Nova Gvineja koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.