Papua Nova Gvineja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Papua Nova Gvineja


(Opis)	(Opis)

Službeni jezik

engleski, tok pisin i hiri motu

Glavni grad

Port Moresby

Kraljica

Elizabeta II.

Predsjednik Vlade

Michael Somare

Površina
- Ukupno
- % vode

53. na svijetu
(462.840 km²)
2%

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

108. na svijetu
4.927.000
11/km²

Nezavisnost

1975.

Valuta

kina (100 toea)

Vremenska zona

UTC +10:00

Državna himna

"O arise all you sons of this land"

Internetski nastavak

.pg

Pozivni broj

675

Papua Nova Gvineja je država u Okeaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.

[izmijeni] Historija

Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na otoke prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okoliš osobito su vidljive u dolinama u središnjem gorju.

[izmijeni] Vlada

[izmijeni] Političke podjele

[izmijeni] Geografija

Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjeg lanca koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su porijekla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.

Španjolci i Portugalci došli su na otok u prvoj polovici 16. vijeka i dali im imena Papua po malajskoj riječi za osobitu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Otoci su detaljnije istraženi i kolonizirani tek potkraj 19. vijeka, kad je južnu polovicu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.

Tokom Prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Evropljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. vijeka, otkrivši brojne nove etničke i jezične skupine.

Nakon proglašenja nezavisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost s čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje otoka Bougainville na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.

Port Moresby

[izmijeni] Privreda

Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

[izmijeni] Stanovništvo

Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi

Ured za informisanje
Mape Papue Nove Gvineje

Države Australije i Okeanije
Australija \| Fidži \| Kiribati \| Maršalovi otoci \| Mikronezija \| Nauru \| Novi Zeland \| Palau \| \| Papua Nova Gvineja \| Pitkern \| Samoa \| Solomonski Otoci \| Tonga \| Tuvalu \| Vanuatu
Zavisne teritorije: Američka Samoa \| Guam \| Francuska Polinezija \| Kukovi Otoci \| Norfolk Otoci \| Nova Kaledonija \| Sjevernomarijanski Otoci \| Tokelau \| Wallis i Futuna