Bjelokosna Obala

Bjelokosna Obala je država u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na zapadu, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantika.

Na jugu je obalna nizina u kojoj prevladava tropska kišna šuma, u sredini je gusto pošumljen plato, a na sjeveru pojas savana. Uz obalu na jugoistočnom dijelu je mnogo laguna (najznačajnija je laguna Ebrié). Na zapadu (uz granicu s Gvinejom i Liberijom) je planinska regija Dix-Huit Montagnes s najvišim vrhom Mount Nimba (1,752 m). Najvažnije rijeke su Sassandra (s umjetnim jezerom Buyo) i Bandama ( s umjetnim jezerom Kossou).

Klima je vruća i vlažna. Na jugu je ekvatorijalna (s mnogo padalina), a na sjeveru savanska. Prema sjeveru se smanjuje količina padalina. Od studenog do ožujka je vruća sušna sezona, od ožujka do svibnja hladna sušna, a od lipnja do listopada suha vlažna.

U državi postoji preko 60 etničkih skupina. Najvažnije su: Akan 42,1%, Voltaiques ili Gur 17,6%, Sjeverni Mandes 16,5%, Krous 11%, Južni Mandes 10%, ostale 2,8%. Prema vjerskoj strukturi ima 60% muslimana (pretežno na sjeveru), 25% tradicionalnih vjera i 12% kršćana (pretežno na jugu). Službeni jezik je francuski. Glavni grad je Yamoussoukro, a najveći (i bivši glavni grad) Abidjan.

Bjelokosna Obala je nakon stjecanja nezavisnosti imala visok gospodarski rast u odnosu na susjedne države. On se usporava tokom 1990-ih zbog političke nestabilnosti a prestaje tokom 2000-ih zbog građanskog rata. Najvažnija gospodarska djelatnost je poljoprivreda. Obala Bjelokosti je najveći svjetski izvoznik kakaovca i jedan od najvećih izvoznika kave i palmina ulja. Ostali značajni izvozni proizvodi su pamuk, banana i ananas. Značajno je i ribarstvo.

Bjelokosna obala

[uredi] Povijest

U pretkolonijalnom razdoblju je na prostoru Bjelokosne Obale bilo mnogo manjih državica (Kru, Senufo, Lobi, Akan). Portugalci su uspostavili prve trgovačke kolonije u 16. st. U 18. st. su Francuzi počeli s istraživanjem terena i uspostavom kolonija. Službeno je Bjelokosna Obala uključena u Francusku Zapadnu Afriku od 1893.). Država je nezavisnost stekla 1960. Prvi predsjednik je bio Félix Houphouët-Boigny. Politički razvoj je tekao stabilno (bez državnih udara i nereda koji su obilježili većinu ostalih afričkih država). 1983. je glavni grad premješten iz Abidjana u predsjednikov rodni grad Yamoussoukro.

Nakon smrti Houphouët-Boignya 1993. predsjednik postaje Henri Konan Bédié. U državi dolazi do nestabilnosti i nasilja zbog gospodarskih razloga. 1999. je izveden prvi državni udar u povijesti. Novi predsjednik je postao general Robert Gueï. 2000. su održani izbori na kojima je pobijedio Laurent Gbagbo.

Muslimani sa sjevera zemlje nisu prihvatili njegov izbor te dolazi do građanskog rata između muslimana sa sjevera i kršćana s juga koji je uništio gospodarstvo zemlje. Građanski rat traje manjim intenzitetom do danas iako je sklopljeno više primirja.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Bjelokosna Obala

Države u Africi
Alžir \| Angola \| Benin \| Bjelokosna Obala \| Bocvana \| Burkina Faso \| Burundi \| Čad \| Džibuti \| Egipat \| Ekvatorska Gvineja \| Eritreja \| Etiopija \| Gabon \| Gambija \| Gana \| Gvineja \| Gvineja Bisau \| Južnoafrička Republika \| Kamerun \| Kenija \| Komori \| Demokratska Republika Kongo \| Republika Kongo \| Lesoto \| Liberija \| Libija \| Madagaskar \| Malavi \| Mali \| Mauricijus \| Mauretanija \| Maroko \| Mozambik \| Namibija \| Niger \| Nigerija \| Ruanda \| Sejšeli \| Senegal \| Sijera Leone \| Somalija \| Srednjoafrička Republika \| Sudan \| Svazi \| Sveti Toma i Princip \| Tanzanija \| Togo \| Tunis \| Uganda \| Zambija \| Zelenortska Republika \| Zimbabve
Teritoriji: Kanari \| Mayotte \| Reunion \| Sveta Helena \| Zapadna Sahara