John Fitzgerald Kennedy

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovo je glavno značenje pojma John Fitzgerald Kennedy. Za druga značenja, pogledajte John Fitzgerald Kennedy (čvor).

**John Fitzgerald Kennedy**

Služba:	Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Trajanje Službe:	1961.-1963.
Prije njega:	Dwight D. Eisenhower
Nakon njega:	Lyndon B. Johnson
Datum rođenja:	29. maj 1917.
Mjesto Rođenja:	Brookline, Massachusetts, SAD
Datum smrti:	22. novembar 1963.
Mjesto Smrti:	Dallas, Texas, SAD
Nacionalnost:	Amerikanac
Supruga:	Jacqueline Lee Bouvier Kennedy
Stranka:	Demokratska stranka

John Fitzgerald Kennedy, (Brookline, 29. maj 1917. - Dallas, 22. novembar 1963.), američki političar i predsjednik

Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u novembru 1960. za predsjednika SAD.

Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastovskih emigranata protiv Kube, a u oktobru 1962. Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na ostrvu. Kriza je rješena u neposrednom sporazumu između Kennedya i Nikite Hruščova, koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih testova u ljeto iste godine.

Grob John F. Kennedya

Program što ga je predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena Abrahama Lincolna, što ga je stajalo života. Postao je žrtvom atentata u Dallasu. Sa šestog sprata zgrade ispaljena su tri hica i predsjednik je u otvorenim kolima klonuo, pogođen u glavu i vrat. Preminuo je u obližnjoj bolnici pola sata nakon atentata, ne došavši svijesti. Okolnosti njegova ubojstva nisu do danas razjašnjene. Njegovom smrću umro je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokratije, možda mogla svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata, izbila svom žestinom u vidu oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubistva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali hronična boljka američkog društva.