Jean-Paul Sartre
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jean-Paul Sartre | |
---|---|
![]() |
|
rođen: | 21. juni, 1905. Pariz, Francuska |
preminuo: | 15. april, 1980. Pariz, Francuska |
Jean-Paul Sartre (Žan-Pol Sartr; 21. juni 1905. - 15. april 1980.), bio je francuski filozof egzistencijalizma, dramaturg, novelist, kritičar i vodeći francuski intelektualac svog vremena. Sartre se opredijelio za marksističko tumačenje društva (i svijeta uopće), ali smatra da mu egzistencijalizam mora biti dopuna jer otkriva stvarnost u kojoj se pojedinac nalazi. Godine 1964. Sartre je odbacio književnost jer je smatrao da je buržoazija koristi kao zamjenu za pravo angažiranje u svijetu. Iste godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost koju je on, u skladu sa svojim mišljenjem, odbio primiti.
Sadržaj |
[izmijeni] Bitak i ništa
Sartreovo prvo filozofsko djelo je "Bitak i ništa" (L'Etre et le neant, 1943). On tu razlikuje "Bitak po sebi"/pour soi i "Bitak za sebe"/en-soi ("Biće po sebi" i "Biće za sebe"). Bitak po sebi je masivna materija, ona je vječna i ona sve u sebe uvlači. Bitak za sebe je svijest. Egzistencija čovjeka se stalno suprostavlja bitku po sebi.
Sartre je smatrao da je čovjek slobodan i odgovoran, ali da je nemoćan u odnosu na svijet- sve je slučajno. Slučajnost je apsolutna ,savršena, bezrazložnost.
[izmijeni] Egzistencijalizam je humanizam
U svom drugom djelu "Egzistencijalizam kao humanizam" (L'Existentialisme est un humanisme, 1946) Sartre objašnjava egzistencijalizam kao humanističku filozofiju. On smatra da "egzistirati" znači jednostavno biti tu i da ne postoji ništa što bi čovjeku moglo definirati karakter, ciljeve u životu i drugo. Samo čovjek može odrediti bit za sebe samoga:
- Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definira sebe kasnije
Smatrao je da je savremeni svijet okrutan, ružan, dehumaniziran i da je život stalna muka i neuspjeh. Zbog toga je potreban egzistencijalizam kao filozofija koja ljudski život čini mogućim, jer pokreće čovjeka na djelovanje da postane ono što od sebe načini - ukupnost svojih djelovanja. To pokazuje da je sloboda u strukturi egzistencije. Zbog toga je egzistencijalizam humanizam. Ovo se najbolje može izraziti citatom:
- Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti heroj
[izmijeni] Djela
- Mučnina
- Zid
- Bitak i ništa
- Bez izlaza
- Doba razuma
- Egzistencijalizam kao humanizam
- Kritika dijalektičkog uma
(i druga)
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Amerikanci i njihovi mitovi Sartrov esej
- Stanford enciklopedija filozofije: Sartre
- Sartre.org Članci, arhiva i forum
- Svijet po Sartru esej Rogera Kimballa
- Sartre Internet Archive on Marxists.org
Nedovršeni biografski članak o dobitniku Nobelove nagrade: Jean-Paul Sartre treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
1951: Lagerkvist | 1952: Mauriac | 1953: Churchill | 1954: Hemingway | 1955: Laxness | 1956: Jiménez | 1957: Camus | 1958: Pasternak | 1959: Quasimodo | 1960: Perse | 1961: Andrić | 1962: Steinbeck | 1963: Seferis | 1964: Sartre | 1965: Sholokhov | 1966: Agnon, Sachs | 1967: Asturias | 1968: Kawabata | 1969: Beckett | 1970: Solženicin | 1971: Neruda | 1972: Böll | 1973: White | 1974: Johnson, Martinson | 1975: Montale |