Kirgistan
From Wikipedia
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
Državna krilatica: |
|||||
Službeni jezik | [[kirgiski i ruski]] | ||||
Glavni grad | [[Biškek]] | ||||
Predsjednik | [[Kurmanbek Bakijev]] | ||||
Predsjednik Vlade | [[Felix Kulov]] | ||||
Površina - Ukupno |
86. po veličini 198.500 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2005) |
111. po veličini 5.146.281 |
||||
Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | ||||
Valuta | som (100 100 tijina) | ||||
Vremenska zona | UTC +5 | ||||
Državna himna | [[Nacionalna himna Kirgiske Republike]] | ||||
Internetski nastavak | .kg | ||||
Pozivni broj | +996 | ||||
Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.
|
|
---|---|
Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Jermenija | Moldavija | Rusija | Ukrajina | Turkmenistan | Kirgizija | Tadžikistan | Uzbekistan | Kazahstan | |
Države i teritorije u Aziji |
Avganistan | Azerbejdžan | Bangladeš | Bahrein | Brunej | Butan | Vijetnam | Gruzija¹ | Egipat | Izrael | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Japan | Jemen | Jermenija¹ | Jordan | Južna Koreja | Kazahstan | Kambodža | Katar | Kina | Kipar¹ | Kirgizija | Kuvajt | Laos | Liban | Maldivi | Malezija | Mijanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Severna Koreja | Singapur | Sirija | Tajland | Tadžikistan | Turkmenistan | Turska | Uzbekistan | Ujedinjeni Arapski Emirati | Filipini | Šri Lanka |
1. Najčešće se geografski pripisuju Aziji, ali se uprkos tome o njima misli kao o Evropskim zemljama zbog kulturnih i istorijskih razloga. |