Panama
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Himno Istmeno | |||||
Službeni jezik: | španjolski | ||||
Glavni grad: | Panama City | ||||
Predsjednik: | Martín Torrijos | ||||
Predsjednik Vlade: | Martín Torrijos | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
115. po veličini 78.200 km² 2,9% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
131. po veličini 3.000.463 37/km² |
||||
Neovisnost: | Od Kolumbije 3. studenog 1903. |
||||
Valuta: | panamska balboa (100 centésima) |
||||
Vremenska zona: | UTC -5 | ||||
Internetski nastavak: | .pa | ||||
Pozivni broj: | 507 | ||||
Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.
Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
[uredi] Povijest
Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.
Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.
Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenom 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.
Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.
[uredi] Ekonomija
Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.
[uredi] Stanovništvo
Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo.
Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.
Uredi | Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi | |
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
||
Teritoriji: Danska: Grenland | Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon | Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili |SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko | UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos |
Uredi | Države i teritoriji Južne Amerike | |
Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Panama | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venezuela |
Nedovršeni članak Panama koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.