Antigva i Barbuda

Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.

[uredi] Zemljopis

Ova država se sastoji od tri otoka. Pored Antigve koja ima 280 km² to je još Barbuda sa 161 km² sjeverno od Antigve i jedan nenaseljen stjenoviti otočić Redonda koji ima jedan [[kvadratni kilometar i leži jugozapadno od Antigve. Ukupna površina države je 442 km².

Glavni grad je Saint John's. Nalazi se na Antigvi, na dnu dubokog morskog zaljeva na sjeverozapadu otoka.

Grad je centar izvoza šećera, ruma i pamuka, ali i proizvodnje umjetničkog obrta, proizvodnje vlakana, tkanina i keramike. Grad je i turistički zanimljiv. Vrijedni posjeta su Sudska palača iz 1747., ostatci tvrđave iz 1703. i Saint-John's katedrala sagrađena 1834. Prvi engleski kolonisti došli su 1632. iz Svetog Kristofora i Nevisa . Nakon 1663 dolaze u Saint John's i kolonisti iz Engleske.

U 18. stoljeću grad postaje komandno mjesto Kraljevske engleske mornarice smještene na Antilima. 1981 je Saint John's postao glavni grad novoosnovane nezavisne države Antigva i Barbuda.

Dok je Redonda vulkanskog porijekla, Antigva i Barbuda su građene od krečnjaka. Samo na jugozapadnom dijelu Antigve se može naći vulkansko kamenje. U istom području je i najviša uzvisina ove otočne države, Boggy Peak, visok 405 metara.

[uredi] Stanovništvo

Engleski jezik je vrlo raširen, ali i kreolski koji se temelji na engleskom.

U etničkom pogledu, 91 posto stanovništva su potomci afričkih robova. Osim njih, ima i mješanaca, Europljana i Azijata.

Religije:

74% protestanti
11% katolici
1% Jehovini svjedoci
14% ostali

[uredi] Politika

Antigva i Barbuda ima dvodomni sustav (Predstavnički dom i Senat, kao Gornji dom)

[uredi] Sigurnosna politika

Država ima vojsku od 150 vojnika i mornaricu sa 25 mornara (dva brza broda). SAD su preuzele dio brige o sigurnosti države između ostalog i uzimanjem u najam dvaju vojnih baza na otocima.

[uredi] Povijest

do 1200. naseljavanje Arawak indijanaca iz područja Orinoka
oko 1200 upadaju Karibi iz Južne Amerike i šire se
1493 dolazak Kolumba
1628 Englezi se naseljavaju na Barbudu
1632 Englezi naseljavaju i Antigvu: u početku uzgajaju duhan, a kasnije i šećernu trsku
1680 pa do kasnog 19. stoljeća Barbuda pripada obitelji Cordington
19. stoljeće ukidanje ropstva; privredna stagnacija
1870 Antigva i Barbuda se ujedinjuju
1956 Antigva i Barbuda postaju samostalne kolonije
1958 do 1962 provincija Zapadnoindijske federacije
od 1967 potpuna unutrašnjopolitička autonomija, inozemni poslovi - Velika Britanija
1.studeni 1981 nezavisnost od Velike Britanije

[uredi] Promet

Značajnija morska luka za međunarodni promet je Saint John's.

Uredi	Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi
Antigva i Barbuda \| Bahami \| Barbados \| Belize \| Dominika \| Dominikanska Republika \| Grenada \| Gvatemala \| Haiti \| Honduras \| Jamajka \| Kanada \| Kostarika \| Kuba \| Meksiko \| Nikaragva \| Panama \| Salvador \| Sjedinjene Američke Države \| Sveta Lucija \| Sveti Kristofor i Nevis \| Sveti Vincent i Grenadini \| Trinidad i Tobago
Teritoriji: Danska: Grenland \| Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon \| Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili \|SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko \| UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos