Sveti Vincent i Grenadini
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: Pax et justitia (latinski, "mir i pravda") | |||||
Himna: St Vincent Land So Beautiful | |||||
Službeni jezik: | engleski | ||||
Glavni grad: | Kingstown | ||||
Generalni guverner: | Frederick Ballantyne | ||||
Predsjednik Vlade: | Ralph Gonsalves | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
182. po veličini 389 km² (zanemarivo)% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
176. po veličini 116.812 300/km² |
||||
Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 27. listopada 1979. |
||||
Valuta: | istočnokaripski dolar (100 centa) |
||||
Vremenska zona: | UTC -4 | ||||
Internetski nastavak: | .vc | ||||
Pozivni broj: | 1-784 | ||||
Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.
[uredi] Povijest
Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.
Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.
[uredi] Ekonomija
Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).
[uredi] Stanovništvo
Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.
Uredi | Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi | |
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
||
Teritoriji: Danska: Grenland | Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon | Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili |SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko | UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos |
Nedovršeni članak Sveti Vincent i Grenadini koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.