Portal:Francuska
Izvor: Wikipedija
 Portal Francuske |
|
| Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji | |
 Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more. Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi |
|
|
|||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Izdvojeni članak
Bordeaux (na okcitanskom gaskonskom: Bordèu [burˈðɛw]) grad je na jugozapadu Francuske, on je glavno mjesto regije Akvitanije i departmana Gironde. Sama općina ima oko 229 900 stanovnika, a utjecajna zona grada broji oko 925 200 stanovnika. Gradom prolazi rijeka Garonne.
Grad je u svijetu najpoznatiji po svojim vinogradima, pogotovo od 18. stoljeća, koje se smatra zlatnim dobom grada.
Bordeaux su u 3. stoljeću p.n.e. osnovali pripadnici jednog keltskog naroda, pod nazivom Burdigala. To je bilo jedno galsko pleme u okolici Bourgesa. Prvo je naselje osnovano na ušću Devèze, pritoke Garonne, blizu Gironde.
Grad se nalazio na trgovačkom putu između galskih luka na Loiri i Rimske Republike. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. U 3. stoljeću, preuzima od grada Mediolanum Santonum (Saintes) naslov administrativnog središta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193-235).
276. godine, Vandali napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).
Period napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali 409. godine, Vizigoti 414. godine i Franci 498. godine. U 10. stoljeću, grad napadaju i Normani. Od tada grad tone u dugo mračno razdoblje...
Potrebno napraviti
Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.
Potrebno napraviti:
Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Okcitanski jezik - Okcitanci - Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Religije Francuske - Kultura Francuske - Bretonski jezik - Lourdes - Bretonci - Pireneji - Francuski Direktorij
Potrebno proširiti:
Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres - Calais - Limoges
Napravljeni članci s ovih popisa:
Zemljopis Francuske
Poslije Rusije, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).
Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.
Izabrana biografija
Marie Curie (pol. Maria Skłodowska-Curie Varšava, 7. studenog 1867. - Sallanches, 4. srpnja 1934.) bila je kemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903., Nobelova nagrada za kemiju 1911.). Rođena je u Poljskoj gdje je provela rane godine, no 1891., sa 24 godine odlazi studiratu u Pariz. Sve je ispite odlično položila te nastavila raditi u Francuskoj, a kasnije je dobila državljanstvo. Osnovala je Institut Curie u Parizu i Varšavi.
Rođena je u Varšavi u Poljskoj, koja je tada bila dio Ruskog carstva. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je živčani slom. Zbog njenog spola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u Pariz te je počela studirati kemiju i fiziku na Sorbonni. Postala je prva žena koja je predavala na Sorboni.
Na Sorbonni je upoznala i udala se za Pierrea Curiea, koji je tu također predavao. Zajedno su proučavali radioaktivne materijale, posebice uranij i uranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. 1898. godine donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu radioaktivnu komponentu koja je bila radioaktivnija od urana i tako je 26. prosinca Marie Curie objavila postojanje nove tvari.
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji |
||||||||||||||||||||||
|
