Indijski ocean

Izvor: Wikipedija

Zemljinih 5 oceana
Arktički ocean
Atlantski ocean
Indijski ocean
Južni ocean
Tihi ocean

Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje. Sa sjevera je okružena Azijom (Indijski potkontinent), sa zapada Arapskim polutokom i Afrikom, s istoka Malajskim poluotokom, Sunda otočjem i Australijom, a na jugu s Južnim oceanom. Od Atlantskog oceana ga, južno od Afrike, dijeli meridijan 20° E, a od Tihog oceana meridijan 147° E. Najsjevernija točka oceana je u Perzijskom zaljevu, na oko 30° sjeverne zemljopisne širine. Ocean je na svojim južnim rubovima, između najjužnijih točaka Afrike i Australije, širok skoro 10,000 km. Zajedno s Perzijskim zaljevom i Crvenim morem ima 73,556,000 km². Procijenjeni volumen oceana je oko 292,131,000 km³.

U oceanu se nalazi otočna država Madagaskar, inače četvrti po veličini otok na svijetu. Uz njega su tu i otočne države Mauricijus, Komori, Sejšeli, Maldivi i Šri Lanka, a ocean oplakuje i obale otočne države Indonezije. Manji otoci načičkani su uz rubove oceana.

Važnost oceana kao tranzitne rute između Azije i Afrike često je od oceana stvarala bojište. Zbog njegove veličine, ni jedna nacija nije ostvarila punu dominaciju nad oceanom sve do početka 18. stoljeća kada je Velika Britanija stavila pod svoju kontrolu većinu njegove obale.

Važni plovni putevi su Bab el Mandeb, Hormuški tjesnac, Malački tjesnac, Sueski kanal (južni ulaz) i tjesnac Lombok

Sadržaj

1 Dno oceana
- 1.1 Klima
- 1.2 Hidrologija
2 Ekonomija
3 Povijest
4 Podaci
5 Reference
6 Vanjske poveznice

[uredi] Dno oceana

Afrička, Indijska i Antarktička tektonska ploča sudaraju se u Indijskom oceanu. Njihovi su spojevi vidljivi po granama srednjeoceanskih hrbata koji čine naopako slovo Y.

Srednjoindijski hrbat se od ruba kontinentske podine pored Mumbaja (Indija) spušta južno, a u visini Madagaskara se grana na Indijsko-antarktički hrbat i Atlantsko-indijski hrbat. Od manjih hrbata, Arapsko-indijski hrbat se kod Maldiva odvaja od Srednjoindijskog i preteže se do roga Afrike, a od Bengalskog zaljeva prema jugu proteže se Bengalski hrbat.

Hrbati dijele ocean u zavale. Zapadno od Srednjoindijskog hrbata su Arapska zavala, Somalijska zavala, Maskarenska zavala, Madagaskarska zavala, Zavala Agulhas i Jugozapadna indijska zavala, a istočno su Srednjoindijska zavala, Sjevernoaustralska zavala, Zapadnoaustralska zavala, Južnoindijska zavala, Južnoaustralska zavala. Na samom jugu je Indijsko-antakrtička zavala.

Kontinentske podine su relativno uski, u prosjeku tek oko 200 km, osim uz zapadnu obalu Australije gdje im širina premašuje 10 km. Prosječna dubina oceana je 3890 m. Najdublja točka se procjenjuje na 7450m ispod morske razine, u jarku Sunda. Sjeverno od 50°južne zemljopisne širine, 86% bazena je pokriveno sa pelagičkim sedimentima, od kojih više od polovice otpada na globigerinski mulj. Preostalih 14% je prekriveno slojevima terigenih (tj. koji potječu s kopna) sedimenata. Sedimenti glacijalnog porijekla dominiraju dnom na najjužnijem dijelu oceana.

[uredi] Klima

Na klimu sjeverno od ekvatora utječu monsuni. Jaki sjeveroistočni vjetrovi pušu od listopada do travnja, dok od svibnja do listopada prevladavaju zapadni vjetrovi.

U Arapskom moru, jako monsuni donose kišu na Indijski potkontinent. Vjetrovi na južnoj polutci su općenito blaži, no ljetne oluje u području Mauricijusa mogu biti vrlo snažne. Cikloni ponekad pogađaju obale Arapskog mora i Bengalskog zaljeva u vrijeme promjena monsunskih vjetrova.

[uredi] Hidrologija

Batimetrijska karta Indijskog oceana

Neke od većih rijeka koje utječu u Indijski ocean su Zambezi, Arvandrud/Shatt-al-Arab, Ind, Ganges, Brahmaputra, i Irrawaddy. Na morske struje značajno utječu Monsuni. Dvije velike kružne struje, jedna na sjevernoj polutci koja teče u smjeru kazaljke na satu te jedna južno od ekvatora koja teče obrnutim smjerom, dominiraju strujama u oceanu. Tijekom zimske sezone monsuna, struje teču suprotnim smjerom. Na Dubokomorsku cirkulaciju prvenstveno utječu vodeni tokovi iz Atlantskog oceana i Crvenog Mora te Antakrtičke struje. Sjeverno od 20° južne zemljopisne širine, minimalna temperatura na površini je 22°C, dok na istoku prelazi 28°C. Južno od 40° južne zemljopisne širine, temperature mora naglo padaju. Salinitet se kreće od 32 do 37 promila , s najvećim iznosom u Arapskom moru te u pojasu između južne Afrike i JZ Australije.

Zaleđeno more i sante leda opstaju južno od 65° južne zemljopisne širine kroz cijelu godinu. Prosječna sjevrna granica pojavljivanja santi leda je 45° južne zemljopisne širine.

[uredi] Ekonomija

Indijski ocean je glavna ruta koja povezuje Bliski Istok, Afriku i Istočnu Aziju sa Europom i Amerikama. U oceanu je posebno je intenzivan promet naftom i naftnim prerađevinama iz naftnih polja u Perzijskom zaljevu i Indoneziji.

Velike rezerve ugljikovodika crpe se ispred obala Saudijske Arabije, Irana, Indije i zapadne Australije. Procjenjuje se da 4% svjetske morske proizvodnje nafte dolazi iz Indijskog oceana. Pijesak na plažama, bogat teškim mineralima i njegova podmorska nalazišta aktivno iskorištavaju obalne države, posebno Indija, Južnoafrička Republika, Indonezija, Šri Lanka i Tajland

Toplina Indijskog oceana održava produkciju planktona niskom, osim uz sjeverne rubove te u nekoliko raspršenih točaka širom oceana. Život u oceanu je, stoga, ograničen. Ribarstvo je organičeno, ali postaje od sve večeg značaja za okolne zemlje. Ribarske folte iz Rusije, Japana, Južne Koreje i Tajvana također eksploatiraju Indijski ocean, uglavnom loveći račiće i tunu.

[uredi] Povijest

Najstarije poznate civilizacija, u dolini Nila, Eufrata i Tigrisa te Inda, razvile su se u blizini Indijskog Oceana. Tijekom egipatske 1. dinastije (oko 3000 p.n.e.), mornari su se otisnuli prema zemlji Punt, (vjeruje se da je to po zapravo područje današnje Somalija). Brodovi su na povratku donijeli zlato i mirisne smole. Feničani iz 3. tisućljeća p.n.e su vjerojatno također zaplovili oceanom, no nisu osnovali nikakva naselja na njegovim obalama

Indijski je ocean mnogo mirniji, pa stoga i pogodniji za trgovinu, od Atlantskog i Tihog oceana. Snazni monsuni...

Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

[uredi] Podaci

Južni ocean: Prema odluci Međunarodne Hidrografske Organizacije od proljeća 2000. godine, definiran je Južni ocean, 5. svjetski ocean, čime je Indijski ocean "izgubio" svoj južni dio. "Novi" se ocean prostire od obala Antarktika do 60. južne paralele, što se poklapa s granicom određenom Antarktičkom poveljom (en:Antarctic Treaty). Unatoč tome, Indijski ocean ostaje treći po veličini ocean na Zemlji.

Površina:

Ukupno: 68.556 milijuna km²
Mora: Andamansko more, Arapsko more, Bengalski zaljev, Veliki australski zaljev, Adenski zaljev, Omanski zaljev, Lakadivsko more, Mozambički kanal, Perzijski zaljev, Crveno more, Malački tjesnac i druge manje vodene mase

Dužina obale: 66,526 km

Klima: Od prosinca do travnja traju sjeveroistočni monsuni, a od lipnja do listipada jugozapadni monsuni. Tropske ciklone se pojavljuju tijekom svibnja i lipnja te listopada i studenog u sjevernom dijelu oceana te tijekom siječnja i veljače u južnom dijelu oceana.

Teren:

Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

Najniža točka:

Jarak Sunda: -7,450 m

Prirodni resursi: Naftna polja, Polja zemnog plina, riba, račići, nakupine pijeska i šljunka, Ekološki problemi:

Ugrožene morske vrste: dugong, tuljani, morske kornjače, kitovi
onečišćenje naftom: Arapsko more, Perzijski zaljev, Crveno more

Luke:

Australija: Fremantle
Indija: Calcutta, Chennai (Madras), Mumbai (Bombaj), Visakhapatnam, Kochi
Šri Lanka: Colombo
Južna Afrika: Durban, Richards Bay
Indonezija: Jakarta
Pakistan]: Karachi

[uredi] Reference

Braun, D., The Indian Ocean (1983)
Chandra, S., ed., The Indian Ocean (1987);
Chaudhuri, K. N., Trade and Civilization in the Indian Ocean (1985);
Cousteau, Jacques-Yves, and Diole, Philippe, Life and Death in a Coral Sea (1971);
Cubitt, Gerald, Islands of the Indian Ocean (1975);
Das Gupta, A., and Pearson, M.N., India and the Indian Ocean (1987);
Dowdy, W. L., and Trood, R., eds., The Indian Ocean (1985);
Kerr, A., ed., Resources and Development in the Indian Ocean Region (1981);
Nairn, A. E., and Stehli, F. G., eds., The Ocean Basins and Margins, Vol. 6: The Indian Ocean (1982);
Ostheimer, John M., ed., The Politics of the Western Indian Ocean Islands (1975); *Toussaint, Auguste, The History of the Indian Ocean, trans. by June Guicharnaud (1966).