Poitou-Charentes

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Gospodarstvo regije Poitou-Charentes.(Rasprava)

Poitou-Charentes

Departmani	Charente (16) Charente-Maritime (17) Deux-Sèvres (79) Vienne (86)
Prefektura	Poitiers
Ukupno stanovnika	1 640 068 stanovnika (1999)
Gustoća	64 stanovnika/km²
Površina	25 810 km²
Broj okruga	14
Broj kantona	157
Broj općina	1 464
Predsjednik regionalnog vijeća	Ségolène Royal

Poitou-Charentes je regija na zapadu Francuske. Sastoji se od četiri departmana. Glavni grad regije je Poitiers.

[uredi] Povijest

Prvi stanovnici ove regije su bili galsko pleme Pictavi. 56. godine prije Krista, Rimljani su osvojili ovo područje i pripojili ga svojoj provinciji Akvintiji. Vizigoti su zauzeli regiju 418. godine, da bi je Franci preuzeli 507. Bitkom kod Poitiersa 732. godine, je zaustavljen prodor muslimanskih osvajača u zapadnu Europu. 1152. godine Poitiou je potpao pod englesku kontrolu brakom između Elenore Akvintijske i Henrika II. (kasnije kralja Engleske). Pokrajina je vraćena Francuskoj 1416. godine i bila je provincija Francuske u tom obliku do Revolucije, kada je podjeljena u tri departmana Vienne, Deux-Sevres, i Vendee)

[uredi] Administracija

Regionalno vijeće regije se sastoji od 55 zastupničkih mjesta. Od izbora 2004. na vlasti je vlada lijevog centra. Raspored u vijeću je slijedeći:

Lijeve stranke:

20 zastupnika - Socijalistička partija
7 zastupnika - Komunistička partija
6 zastupnika - Zeleni
2 zastupnika - Stranka radikalne ljevice
2 zastupnika - ostali pojedini ljevičari

Desne stranke:

9 zastupnika - koalicija UMP-UDF
6 zastupnika - ostali pojedini desničari

Ekstermno desne stranke:

3 zastupnika - FN (Nacionalna Fronta)

[uredi] Zemljopis

Šumski prostori u Poitou-Charentesu

[uredi] Gospodarstvo

Pogledajte članak: Gospodarstvo regije Poitou-Charentes

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo ove regije je poznato pod nazivom Picto-Charentais. Lokalni jezik Poitevin-Saintongeais danas razumije samo mali broj ljudi u regiji. Po popisu stanovništva iz 1999. godine, 23.8 % stanovništva regije Poitou-Charentes je imalo manje od 25 godina.

U regije se događa veliki razmještaj mladog stanovništva koje se seli većinom sa seoskih područja u gradske. Najatraktivniji je grad Poitiers, radi velikog broja sveučilišta i gradovi La Rochelle, Angoulême i Niort, koji nude velike mogućnosti zapošljavanja mladog stanovništva.

[uredi] Vanjske poveznice

Politička podjela Francuske

Pokrajine Francuske	Akvitanija \| Auvergne \| Bretanja \| Burgundija \| Centre \| Champagne-Ardenne \| Donja Normandija \| Elzas \| Franche-Comté \| Gornja Normandija \| Île-de-France \| Korzika \| Languedoc-Roussillon \| Limousin \| Lorraine \| Pireneji-Jug \| Nord-Pas de Calais \| Pikardija \| Poitou-Charentes \| Provansa-Alpe-Azurna obala \| Regija Loire \| Rona-Alpe
Prekomorski departmani	Gvadalupa¹ \| Francuska Gvajana \| Martinik \| Reunion Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije. ¹Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Prekomorske zajednice	Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) \| Mayotte (collectivité départementale) \| Wallis i Futuna (territoire) \| Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) \| Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Poseban status	Nova Kaledonija
Nenaseljena područja	Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin) Uredi