Dijalekt

From Wikipedia

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) - je jezična grana kojom govore stanovnici određenog zemljopisnog područja. Broj govornika i veličina područja mogu biti proizvoljno veliki. Logičkim slijedom proizlazi da se dijalekt govoren na nekom velikom području sastoji od više pod-dijalekata.

Dijalekt sliči jeziku po tome što je to cjeloviti sustav verbalne komunikacije, s pripadajućim rječnikom i gramatikom (koja može biti preuzeta od standardnog jezika, ali može imati i druge korijene).

Dijalekt treba razlikovati od:

• sociolekta - jezična grana govorena od strane neke društvene grupe
• standardnog jezika - što je kodificirani oblik koji se rabi u pisanoj komunikaciji i u javnim medijima
• žargona - koji karakterizira terminologija neke struke, a sam po sebi nije jezik

[edit] Dijalekt - jezik

Kad dijalekt postaje jezik je prilično proizvoljno, i uglavnom je vezano uz političke prilike u državi/regiji u kojoj se dotični dijalekt govori. U Hrvatskoj se govore tri glavna dijalekta:

• čakavski
• kajkavski
• štokavski

Navedeni dijalekti sastoje se od mnogih poddijalekata (labinska cakavica, prigorski i zagorski kajkavski). Ti dijalekti imaju rječnike obojane jezicima tuđina koji su vladali Hrvatskom u prošlim stoljećima, pa bi se nepismene bake iz raznih dijelova Hrvatske teško mogle sporazumijevati.

Čakavski je obojen talijanskim (latinskim), kajkavski njemačkim i mađarskim, štokavski je donekle najčišći, a svuda su prodrli turcizmi.

Poradi nesmetane komunikacije obično se neki dijalekt proglasi standardnim jezikom, kojemu se onda kodificira gramatika, pravopis i rječnik, tako je hrvatski književni jezik ili hrvatski standardni jezik štokavski dijalekt s trenutno važećom gramatikom i pravopisom.

[edit] Ključni pojmovi dijalektologije

• Međusobno razumijevanje - neki su pokušali razlikovati jezike od dijalekata tako što su ustvrdili da se govornici dijalekata jednoga jezika razumiju, dok se govornici različitih jezika ne razumiju. Nevaljanost tog kriterija je očita, od toga da se lakše razumiju govornici kajkavskog i slovenskog nego kajkavskog i čakavskog, a sličnih primjera ima puno širom svijeta (njemački dijalekti - nizozemski, itd...)

• Kontinuum dijalekta - je mreža dijalekata u kojoj su zemljopisno bliski dijalekti međusobno razumljivi, no razumljivost opada s povećavanje udaljenosti dijalekata. Poznat je primjer Afrikaans - Nizozemski - Frizijski - Njemački kontinuum, velika mreža dijalekata s četiri standardna jezika. Takav kontinuum je i južnoslavenski, koji danas ima šest standarda: slovenski, hrvatski, bosanski, srpski, makodonski i bugarski.

• Abstandsprache - je pojam koji opisuje jezike što odgovaraju konvencionalnim kriterijima jezika, tj. toliko se razlikuju da su međusobno nerazumljivi: npr. ruski i japanski.

• Ausbausprache - označuje standardne jezike nastale na temelju slične ili iste dijalekatske baze. Primjeri su hrvatski i srpski, urdu i hindi, nizozemski i afrikaans, malajski i bahasa indonežanski

• Dachsprache - je pojam za standardni jezik koji je općenacionalni uporabni jezik u višedijalekatskoj jezičnoj zbilji. Primjeri su standardni talijanski, njemački i arapski. Također, tu je i standardni hrvatski jezik.