Romanski jezici

Izvor: Wikipedija

Romanski jezici u svijetu
Plavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski

Romanski jezici (također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv. "vulgarnog latinskog," latina vulgata, kojim su, nakon raspada Rimskog carstva, govorili obični ljudi na prostoru današnje Italije, Portugala, Španjolske, Francuske, Rumunjske.

Podjela romanskih jezika na izričite skupine je malo teža, jer postoje „prijelazni” oblici, odnosno narječja i jezici koji predstavljaju prijelaze iz jedne skupine u drugu, odnosno pokazuju obilježja više skupina.

Romanski jezici se dijele na tri skupine sa 47 jezika, viz.:

• Istočnoromanski jezici. Danas 4 jezika,viz.:
  • istrorumunjski jezik (500 do 1.000 osoba) (ruo)
    • krčkorumunjski jezik (izumrli jezik)
  • rumunjski jezik (27 milijuna) (ron)
  • aromunski jezik/vlaški jezik (300 tisuća do milijun) (rup)
  • meglenski jezik (5.000)
• Južnoromanski jezici
  • Korzički jezici (1 jezik)
    • Korzički jezik
  • Sardinski jezici (4 jezika; 300.000): kampidaneški jezik, galureški jezik, logudoreški jezik, sasareški jezik.
• Zapadnoitalski jezici. Na zapadne i Italo-dalmatski.
  • Italo-dalmatski
    • dalmatski jezik † izumrli jezik koji se govorio u gradovima Dalmacije.
    • talijanski jezik (60 milijuna)
    • Sicilski
    • Istrorumunjski
    • Judeo-talijanski
  • Zapadna. Od 32 jezika, grana se na galoibersku i pirenejsko-mozarapsku.
    • Galo-iberska. 30 jezika
      • Galoromanski jezici (14 jezika)
        • Galo-italski: emilijano-romanjolo, ligurski, lombardski, pijemonteze (pijemonteški), venecijanski.
        • Galo-retijski jezici. 9 jezika
          • oil jezici: francuski jezik (82 milijuna): frankoprovansalski jezik, kajunski (jezik Kajuna iz Louisiane), pikardijski, valonski.
          • retijski jezici /Retoromanski jezici/ (66.000): ladino, furlanski jezik, engadinski jezik.
      • Ibero-romanski jezici:
        • asturski jezik, 100,000 kao prvi jezik (materinski) i 450,000 kao drugi (1994). Ima 550,000 etničkih Asturaca.
        • estremadurski jezik, jezik Estremaduraca ,200,000 (1994) aktivnih govornika.
        • galicijski jezik, 4 milijuna u svim državama. Jezik je Galjega
        • katalonski jezik (4,000,000; 1994), kao materinski, plus 5,000,000 kao drugi jezik. 6,000,000 etničkih Katalonaca živi u Španjolskoj, uključujući Valencijce.
        • mirandeški jezik, Govori ga 10,000 Mirandeza(1995), malena etnička manjina, čije je glavno gradsko središte Miranda u Portugalu.
        • okcitanski jezik (Occitan)
          • gaskonjski jezik, jezik Gaskonjaca, 250,000 u svim državama. Ima više dijalekata
          • langedoški jezik, u provinciji Languedoc
          • limuzinski jezik, u provinciji Limousin, Francuska
          • provansalski jezik, 354,500 u svim zemljama
          • overnjanski jezik, u Auvergne, Francuska.
        • portugalski jezik 170,000,000 u svim zemljama (1995)
        • španjolski jezik ili kastiljski, 266,000,000 u svim zemljama (1987); 352,000 uključujući pripadnike raznih naroda kojima nije materinski. Dijalekti: aragonski jezik, murcijski jezik, valencijski jezik,
    • Pirenejsko-mozarapski jezici
      • aragonski jezik, 11,000 aktivnih govornika (1993 Consello d'a Fabla Aragonesa). 2,000,000 u etničkoj grupi.
      • mozarapski jezik, izumro, koristi se u liturgijske svrhe. Govorili su ga kršćani za vrijeme maurske okupacije Španjolske.

[uredi] Vanjske poveznice

• Ethnologue Romanski jezici - obiteljsko stablo