Oscar Wilde

Izvor: Wikipedija

Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studeni 1900.) bio je irski pisac koji je poznat po romanima i homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.

Sadržaj 1 Biografija 2 Sjećanje na pisca 3 Wildeova djela 3.1 Priče 3.2 Poeme u prozi 3.3 Roman 3.4 Drame

[uredi] Biografija

Oscar Wilde je rođen 16. listopada 1854. godine u Dublinu u Irskoj, dvije godine nakon starijeg brata Wiliama. Pohađao je „Trinity College“ u Dublinu od 1871. - 1874. godine. Dobio je stipendiju za „Magdalena koledž“ u Oxfordu koji je počeo pohađati 1875. godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin. Pohađajući Oxford zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tokom 1875.- 1876. godine Oscar objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. 1876. godine ponovo se našao u Irskoj zbog smrti oca i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u London gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u Ameriku. Poslije povratka iz Amerike živio je nekoliko mjeseci u Parizu. 1884. godine ženi se s Constans Loyd u Londonu i dobiva dva sina, Chirila i Viviana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman Slika Doriana Graya. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. Ali u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, zaljubljuje se u njega, postaje homoseksualac i tu počinje njegova propast. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako padati. 1895. godine osuđen je na dve godine prisilnog rada zbog „nakaznog ponašanja“. Poslje povratka iz zatvora seli se u Pariz gdje je umro 30. studenog 1900. godine, napušten od svih.

[uredi] Sjećanje na pisca

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u Parizu, Londonu i Dublinu. Ambasadori Irske i Britanije digli su u Prizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske Mary McAlis. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi:

Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda.

U Dublinu je Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je njegov kaput izrađen.

[uredi] Wildeova djela

[uredi] Priče

• "Sretni kraljević" (1888.),
• "Sebični div" (1888.),
• "Odani prijatelj" (1888.),
• "Neobična raketa" (1888.),
• "Zločin lorda Artura Sevila" (1891.),
• "Duh iz Cantervillea" (1891.),
• "Mladi Kralj" (1891.),
• "Ribar i njegova duša" (1891.),
• "Dijete – Zvijezda" (1891.).

[uredi] Poeme u prozi

• "Umjetnik" (1895.),
• "Sljedbenik" (1894.),
• "Gospodar" (1894.),
• "Učitelj mudrosti" (1894.).
• "Slavuj i Ruža"

[uredi] Roman

• "Slika Doriana Greya" (1891.).

[uredi] Drame

• "Vjera ili Nihilisti" (1880.),
• "Vojvodkinja od Padove" (1883.),
• "Salome" (1894.),
• "Zabava gospođe Vindermer" (1893.),
• "Nemoćne žene" (1894.),
• "Idealni muž" (1899.),
• "Važno je zvati se Ernest" (1899.),
• "Florentinska tragedija".