Operacijski sustav
Izvor: Wikipedija
Operacijski sustav je skup osnovnih sistemskih programa koje se zaduženi za izravno upravljanje i nadzor nad sklopovljem računala (hardware). Operacijski sustav je skup programa koji koordinira i upravlja čitavim računalnim sustavom (hardware i software). on je veza između korisničkog nivoa tj. programa i sklopovlja. Pod sklopovlje ubrajamo sve ulazne i izlazne uređaje spojene na računalo.
Tipični primjeri ulaznih uređaja su tipkovnica, miš, scanner, joystick, mikrofon, digitalni fotoaparat, web camera, itd., izlazni uređaji mogu biti zaslon, pisač ili ploter, a primjer ulazno-izlaznih je ekran na dodir (touch screen), modem, zvučna kartica, video kartica, te vanjske memorije. Vanjske memorije su posebna grupa ulazno-izlaznih uređaja, od kojih su poznate usb memory stick, čitači CD i DVD medija, radna memorija računala (RAM), hard diskovi i floppy diskovi (diskete).
Operacijski sustav sadrži osnovne programe za upravljanje: memorijom, pristup podacima na diskovima, upravljanje i izvršavanje programa, upravljanje korisničkim sučeljem (rad i izgled zaslonskog prikaza i čitanje tipkovnice i miša). Mnogi korisnički programi oslanjaju se na operacijski sustav prilikom svog izvođenja; pozivanjem rutina operacijskog sustava kroz tzv. API (eng. application program interface).
Sadržaj |
[uredi] Povijest razvoja
Na samom početku pojave prvih računala u kasnim 1930-tim i tokom Drugog svjetskog rata nisu postojali operacijski sustavi te su računala bila programirana na visini stroja. Kod nulte generacije računala samo je bilo moguce izvršavati jedan program na stroju i taj jedan program imao potpunu kontrolu nad računalom. Sve rutine za obavljanje nižih operacija (kao čitanje s papirne vrpce ili ispisivanje na pisaču) bile su sastavni dio svakog programa. Za programiranje nulte generacije računala programer je morao dobro poznavati stroj računala, a vještina programiranja je u sebi sadržavala određenu količinu prepravke stroja (hardware) računala - premještanje žica kao dodavanje ili oduzimanje elektroničkih sklopova . Nulta generacija računala su bili eksperimentalni - novi uređaji, i kao takvi prepravke na stroju su bile nužne jer i nije postojalo dovoljna količina znanja i iskustva kako graditi i programirati računala kao i mogućim praktičnim primjenama računala i računalstva.
[uredi] Biblioteke rutina
Već tokom nulte generacije pojavile su se prve biblioteke rutina. Ove biblioteke sadržavale su programe koje su izvršavale odredene funkcije na računalu kao na primjer: čitanje znakova s papirne vrpce, ispisivanje na pisaču, ili na zaslonu, matematičke operacije kao zbrajanje matrica trigonometrijske operacije ili slično. Biblioteke rutina su se razvile kao nužni stupanj u razvoju računala; jer korištenjem rutina iz biblioteke rasterećivale su programere od pisanja rutinskih programa kao i programa koji se bave operacijama na stroju računala, fokusirajući svoj trud i vrijeme na razvijanje korisničikih aplikacija. Prve biblioteke rutina su bile objavljivane i rasparčanane besplatno u krugu prvih korisnika, što je prvi primjer pojave slobodnog sofwarea.
[uredi] Prva generacija operacijskih sustava
Prvi operacijski sustavi razvijeni su tokom razvoja prve generacije računala u 50-tim godinama dvadesetog stoljeća, a ovaj razvoj je bio moguć prvo zbog povećanih sposobnosti prve generacije a i zbog sakupljenih iskustva u proizvodnji i programiranju računala tokom izrade nulte generacije računala. U prvoj generaciji pojavila su se dvije vrste operacijskih sustava: (eng.) batch operating systems i (eng.) real time operating systems. Batch operacijski sustavi nastali su kao potreba automatizacije ucitanja programa u racunalo kao i potreba da se stroj bolje iskoristi. Primjeri prvih batch operacijskih sustava su: FORTRAN Monitor System, Input Output System, General Motors Operating System. Prvi Real time operating systems ili operacijski sustavi u stvarnom vremenu SAGE (Semi-automatic Ground Environment) bio je razvijen tokom pojave prve generacije računala za potrebe upravljanja američkih vojnih sustava radarskog promatranja i ranog uzbunjivanja.
[uredi] Arhitektura
[uredi] Osnovne zadaće
- upravljanje memorijom (eng. memory management)
- izvršavanje radnji (eng. task management)
- pristup podatcima na disku i njegovim upravljanjem
- grafički prikaz na zaslonu
- čitanje ulaznih jedinica
[uredi] Cjeline
- jezgra operacijskog sustava (eng. kernel)
- ljuska za izvođenje programa (eng. command shell)
- datotečni sustav (eng. file system)
- sustavni programi (eng. system utilities)
- korisničko sučelje (eng. graphical user interface)
- (eng. network stack)
- API (eng. Application programming interface)
[uredi] Jezgre
- monolitne
- mikro jezgre
- egzojezgre
[uredi] Primjena operacijskih sustava
- PDA
- Mobilni Telefoni
- Routeri
- Satelitski prijamnici
- Automobili
[uredi] Zatvoreni operacijski sustavi
Popis zatvorenih operacijskih sustava
[uredi] Otvoreni operacijski sustavi
- Linux (poznatije Linux distribucije su: Debian, Ubuntu, Slackware, Red Hat, SuSE, Mandriva (Mandrake))
- BSD inačice Unixa: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD, DesktopBSD
[uredi] Pojmovi vezani uz operacijske sustave
- PnP - kratica za engleski izraz Plug And Play, doslovno umetni i radi, osobina operativnog sustava da automatski prepozna novi uređaj umetnut i spojen na računalo
[uredi] Hobi operacijski sustavi
- LainOS
- Menuet
- ReactOS
- Panalix
- Syllable
- Trion Operating System
- Visopsys
[uredi] Pioniri i poznatije licnosti
- Garry Kendall
