Mitologija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sadržaj |
[izmijeni] Mitovi i legende
Mitovi su slikovite predaje o prirodi, historiji, sudbini svijeta, bogovima i čovjeku. Mnogi teoretičari definišu mitove kao 'pripovijesti o bogovima', ali svi mitovi ne govore o bogovima. Mitovi su prošireni u svim krajevima svijeta i nose karakteristike krajeva u kojima se javljaju. Oni veličaju junaštva i druge karakteristike, ali nose i poruke. Najveći broj mitova govori o postanku svijeta, što ih dovodi u vezu s religijskim tumačenjem starih civilizacija. Najpoznatiji su mitovi o Olimpskim bogovima.Povezani su sa vjerom starih Grka i Rimljana, koja je nikla iz nemoći i neznanja. Svijet pred kojim su stajali bio im je nerazumljiv, pa su ,npr. prirodne sile shvaćali kao velike i okrutne nemani. Vjerovali su u nemani koje su nikle iz haosa i bezdana bez granica. Ti stari bogovi bili su Zemlja i Podzemlje, Nebo, More, Gorje: oni su rodili divove: Titane, Kiklope, Gigante i druge, koji su se medjusobno okrutno borili za vlast. Iz njihovih ispričanih života su nastajali mitovi. Mašta starih Grka svojim bogovima daje ljudski lik i tako naseljava prirodu mnogobrojnim mitskim bićima. Ona na različite načine utječu na ljude, njihov život i sudbinu, istih su svojstava kao i ljudi- ali su besmrtni.
[izmijeni] Najstariji mitovi
Gotovo svaka oblast na svijetu ima svoje mitove. Neki mitologije, kao što su rimska i grčka, postale su opće prihvaćene i popularne. Imena nekih mitoloških likova iz tih mitologija su iskorišteni i u astronomiji za imenovanje novootkrivenih planeta ili galaksija. Područje Mesopotamije se smatra područjem prve civilizacije. Prvi stanovnici Mesopotamije bili su Sumerani (svoju zemlju su zvali Sumer). Na ta područja su se naselili 3500 g.pr.n.e. Sumerani su bili prvi pismeni ljudi (klinasto pismo). Sačuvano je tisuće pločica sa zapisima o njihovom životu i vjerovanju u bogove. Mitove i legende su pisali u stihovima.
Sumersku kulturu naslijedilo je najpoznatije carstvo Bliskog Istoka- Babilon. Tada se javljaju mitovi koji veličaju državu i bogove. Najpoznatiji njihovi mitovi su:
- Mit o potopu (koji će dosta utjecati na kasnije monoteističke religije)
- Mit o Gilgamešu (o kralju grada Uruka koji je bio 2/3 božanstvo a 1/3 čovjek)
Oba mita su pisana u spjevu
[izmijeni] Moderni mitovi
Televizijske i književne serije kao što su Star Trek ili Tarzan imaju snažne mitološke aspekte koji se nekada razviju u duboke i zapletene filozofske sisteme. Ovi primjerci nisu mitologija, ali sadržavaju mitološke teme koje, na neke ljude, imaju psihološki efekat. Odličan primjer za to su Silmarilion i Gospodar prstenova koje je napisao DŽ.R.R. Tolkin. U modernom smislu fikcija može postići jedan nivo mitologije samo kada neki obožavatelji počnu vjerovati u ispričane priče, kao na primjer u film Blair Witch Project.
[izmijeni] Slavenska mitologija
Dopušta prepoznavanje korîjena raznom nazivlju, običajima i vjerovanjima usprkos potpunom napuštanju politeizma ali zajedničkom svim Slavenima. Dobar vodič kroz kulturnu antropologiju i etnografiju. Pokazuje da u općem smislu mit o "slavenskoj duši" ima svoju realnu osnovu, što je nedavno pokazano u jednoj disertaciji na Sorboni obranom teze o nadarenosti Južnih Slavena za učenje stranih jezika, ali i prepoznatljivog u stereotipima koji često diskvalificiraju cijele narode i služe u suvremenim okolnostima za političku demagogiju i pothranjivanje nacionalizama.
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Encyclopedia Mythica Enciklopedija mitologije i legendi. Sadrži nazive mnogih bogova i drugih pojmova.
- Godchecker Jednostavna za korištenje lista raznih bogova (oko 1600)
- Using Mythic-Archetypal Approaches in the Language Arts. ERIC Digest.
- mitologija
