Zapadnobosanski kanton
From Wikipedia
|
|||||
 |
Image:Kanton 10.gif | ||||
| Sjedište | Livno | ||||
| Premijer | Ante Pelivan | ||||
| Općine | Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad | ||||
| Površina | 5.020 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustina |
84.239 17,07/km² |
||||
Zapadnobosanski kanton (ostali nazivi: Hercegbosanska županija, Kanton 10, Livanjski kanton) je kanton u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine, smešten u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Sjedište kantona je u Livnu.
Teritorija kantona, koja se sastoji od 6 opština (Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad), je površine 5.020 km², što ga čini desetim delom Bosne i Hercegovine. Na cenzusu 1991. godine, 115.726 ljudi je živelo na današnjoj teritoriji kantona. Danas je taj broj manji i procenjuje se da je trenutan broj stanovnika Zapadnobosanskog kantona oko 90.000.
Velika kraška polja (Livanjsko polje, Duvanjsko polje, Glamočko polje, Kupreško polje) ovog kantona su njegova glavna geografska karakteristika.
[edit] Naziv
Lokalne vlasti ovaj kanton nazivaju Hercegbosanska županija. To je posljedica događanja tokom rata u Bosni kada je deo ove teritorije obuhvatala nekadašnja Herceg-Bosna, ratni entitet bosanskih Hrvata.
Bošnjaci, pak, izbjegavaju izraz Zapadnobosanski kanton, jer geografska regija Zapadna Bosna ima nešto širi opseg, odnosno naziv podsjeća na Autonomnu republiku Zapadnu Bosnu, nepriznatu državu pristaša Fikreta Abdića, koja je nestala za vrijeme prošlog rata. Umjesto toga se preferira izraz Livanjski kanton.
Neutralan naziv za ovaj kanton je Kanton 10, kog najčešće upotrebljavaju međunarodne institucije.
[edit] Geografija
Kanton zaprema površinu od 4.934 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području kantona obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine. Budući da je u toku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini kantona obitava 84.239 stanovnika, iako je tačne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.
Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja.
[edit] Privreda
Livanjski kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).
Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u 1998 i 1999 godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivani pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.
Važnija preduzeća:
- LURA MLJEKARA - LIVNO - proizvodnja sira
- FINVEST DRVAR - prerada drva
- RUDNICI UGLJENA "TUŠNICA" LIVNO
- TRESETIŠTE - BOSANSKO GRAHOVO - eksploatacija i prerada treseta
- AGRARIA GLAMOČ - poljoprivredna proizvodnja
- LIVANJSKO POLJE - poljoprivreda i stočarstvo
- TVORNICA KABELA KAPIS TOMISLAVGRAD
