Bosansko Grahovo
From Wikipedia
|
||
| Image:Bosansko Grahovo (položaj).png | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton | Hercegbosanska | |
| Sjedište | Bosansko Grahovo | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
|
Bosansko Grahovo je grad i srediste istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Zapadnobosanskom kantonu Federacije BiH
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
[edit] Stanovništvo
[edit] Uprava
[edit] Historija
[edit] Prethistorijsko doba
Na području današnjeg Bosanskog Grahova pretpostavlja se da je bilo života još u prethistoriji. Najvjerojatnije oko 4.300 godine p.n.e, u toku srednjeg neolita, datiraju ostaci jednog ili više naselja sojeničarskog tipa pronađenih na lokalitetu "Soline kuće". Iz vremena oko 2.300 godine p.n.e, koje pripada ranom bronzanom dobu nađeni su kulturni slojevi na Gradini i Gradinici, kao i grobovi u blizini sela Luke.
[edit] Rimsko doba
Bosansko Grahovo se kao naseljeno mjesto spominje pod imenom Salvia, a nalazilo se na rimskom putu, koji je vodio iz pravca Salone prema sjeveru, pravcem na kojem su osim Salvije ležali i Resanovci, Donji Unac, Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), a odatle dalje lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad Pretorivm?) i Boćim kod Dubice za Sisak. Iz tog vremena datiraju i rimski nadgrobni spomenici sa natpisima pronađeni u blizini policijske stanice u Grkovcima tokom 1970-ih. Pretpostavlja se da se na području Bosanskog Grahova osim Salvije nalazilo i drugo rimsko naselje, poznato pod imenom Stridon.
[edit] Dolazak Slavena
Kraj Rimskog carstva je početak velike seobe naroda. Doseljavanje Slavena na prostore Grahova teče kao i u ostalim krajevima ovog dijela Bosne. O tome svjedoči novčić pronađen u jednom grobu u okolici grada.
[edit] Srednjovjekovna Bosna
U vremenu koje je uslijedilo na području Bosanskog Grahova historičari bilježe prvu pojavu bosanskih krstjana (pripadnika Crkve bosanske, "heretika", u historiografiji poznatih kao bogumili). Iz vremena 12. stoljeća datiraju stećci "dobrih Bošnjana", koji se i danas mogu pronaći u selu Pržina i njegovoj okolici. Iz perioda Bosanskog kraljevstva datiraju i tragovi starog rudnika boksita u Bastasima, koji je vjerojatno otvoren za vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Prema narodnim predanjima tu su radili saksonski rudari, porijeklom iz današnje Njemačke.
[edit] Osmanlijsko doba
Bosansko Grahovo kao mjesto u Bosni potpada 1463. pod osmansku vlast. Dolaskom Osmanlija naselje i dalje ostaje beznačajna tačka na rubu carstva, u kojem uglavnom živi pravoslavno i muslimansko stanovništvo. Zbog blizine granice, na njegovom području se od 17. vijeka vodio endemski rat između turskih i mletačkih snaga.
Od značaja za Bosansko Grahovo i Grahovsko polje s njegovim mahom pravoslavnim stanovništvom, bili su agrarni ustanci iz druge polovine 19. vijeka, koji su poticaj dobili kako od ukidanja feudalizma u susjednoj Hrvatskoj, tako i u stvaranju nezavisne srpske države.
[edit] Austrougarsko doba
1878. Bosanko Grahovo je ušlo, kao malo naseljeno mjesto sa tipičnim bosankim planinskim karakterom, u sastav Austro-Ugarske, gdje ostaje do kraja Prvog svjetskog rata 1918. U selu Obljaj smještenom istočno od Bosanskog Grahova rođen je u to vrijeme i Gavrilo Princip, poznat kao atentator na Franza Ferdinanda.
[edit] Dvadeseto stoljeće
Godine 1918. Bosansko Grahovo je ušlo u sastav Kraljevine SHS, a za vrijeme drugog svjetskog rata u aprilu 1941. postaje dio NDH. Na tom području vrlo brzo izbija ustanak lokalnog srpskog stanovništva, a ustanici se dijele na dvije frakcije - rojalističke četnike i komunističke partizane. Zbog strateške važnosti će se na tom području voditi borbe sve do samog kraja rata 1945.
Za vrijeme raspada SFRJ, Bosansko Grahovo je bilo jedno od prvih mjesta u BiH gdje se 1990. otvoreno manifestirao srpski nacionalizam, pa je tamo formirana Srpska demokratska stranka, koja je pobijedila na izborima. Početkom rata u BiH Bosansko Grahovo ulazi u sastav Republike Srpske.
Krajem jula 1995. Hrvatska vojska je protiv bosanskosrpskih snaga poduzela ofenzivu poznatu kao Operacija Ljeto '95, prilikom koga je zauzeto Bosansko Grahovo. Ta je ofanziva bila dio priprema za Operaciju Oluja. Za posljedicu je, između ostaloga, imala i egzodus lokalnog srpskog stanovništva.
Daytonskim mirovnim sporazum je Bosansko Grahovo pripalo Federaciji BiH. Nekoliko godina nakon rata se dio srpskih izbjeglica vratio, ali je ekonomska situacija u području i dalje teška.
[edit] Gospodarstvo
[edit] Slavni ljudi
[edit] Spomenici i znamenitosti
[edit] Obrazovanje
[edit] Kultura
[edit] Sport
[edit] Vanjske poveznice
[edit] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Bosansko Grahovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
