Ivan Lovrenović

Izvor: Wikipedija

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943.) je hrvatski pisac, urednik i novinar.

Sadržaj

1 Život
2 Publicistički rad
3 Djela
4 Vanjske poveznice

[uredi] Život

Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u Mrkonjić Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija).

Do 1976. predavao je književnost u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu i društvena pitanja Odjek, te kao glavni urednik u izdavačkim kućama Veselin Masleša i Svjetlost.

Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana je živio u opsjednutom Sarajevu. Od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Daytonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, ponovo je u Sarajevu. Živi kao neovisni publicist; redovito surađuje u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune i u sarajevskom magazinu Dani.

[uredi] Publicistički rad

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1970. godine. Surađivao je u svim važnijim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i u Jugoslaviji. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na njemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španjolski, poljski, češki, nizozemski, slovenski, makedonski i druge jezike. Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen itd. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) prevedena je na njemački, češki i engleski jezik.

Uređivao je nekoliko kulturoloških biblioteka u Svjetlosti, u kojima je, između ostaloga, objavio knjige:

Bogdan Bogdanović, Knjiga kapitela (1991),
Jurgis Baltrušaitis, Fantastični srednji vijek (1991),
Ernst Benz, Duh i život istočne crkve (1991),
Koran (preveo Mićo Ljubibratić), reprint izdanja iz 1895. godine (1990),
Julijan Jelenić, Kultura i bosanski franjevci I-II, reprint izdanja iz 1912-15. (1990),
Anto Kovačić, Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene (1991),
Nerkez Smailagić, Leksikon islama (1990).

Jedan je od pokretača i urednika magazina Dani 1992. godine i jedan od osnivača bosanskoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen iste godine u Sarajevu. Bio je član uredništva časopisa za kulturu demokracije Erasmus u Zagrebu, te jedan od pokretača i urednika nezavisnoga news-magazina Tjednik. Pokrenuo je i uredio dvadeset brojeva sarajevskoga časopisa za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae.

Između 1993. i 1997. uređivao s Nenadom Popovićem ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uređuje književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo je i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka.

[uredi] Djela

Knjige:

Obašašća i basanja, poetska proza, Sarajevo 1975, Zagreb 2004.
Putovanje Ivana Frane Jukića, roman, Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005.
Bosna i Hercegovina, ilustrirana monografija, Sarajevo 1980.
Književnost bosanskih franjevaca, hrestomatija, Sarajevo 1982.
Skice, lajtmotivi, eseji, Banja Luka 1986.
Labirint i pamćenje, kulturnopovijesni esej o Bosni, Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994.
Liber memorabilium, roman, Zagreb 1994, 2003.
Ex tenebris, sarajevski dnevnik, Zagreb 1994.
Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, eseji, Berlin 1994.
Bosna, kraj stoljeća, eseji, članci, Zagreb 1996.
Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1998, 1999, 2004.
Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte, Bozen-Wien 1998.
Bosna a Hercegovina: Kratky prehled kulturni historie, Praha 2000.
Bosnia: A Cultural History (predgovor: Ammiel Alcalay), London-New York 2001.
Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Zagreb 2002.
Ex tenebris (eseji, članci, razgovori), Zagreb 2005.
Duh iz sindžira (članci, eseji, polemike), Zagreb 2005.
Poslije kraja (kronike), Zagreb 2005.

Antologije:

Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka (s Enverom Kazazom i Nikolom Kovačem), Sarajevo 2000.
Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki, Sarajevo 2005.

Tekstovi za dokumentarne filmove:

Sto godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1989;
Stoljeća Bosne Srebrene, 1990.

Izabrana djela I-VIII, Durieux, Zagreb

Bosanski Hrvati. Esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, 2002.
Liber memorabilium, 2003.
Putovanje Ivana Frane Jukića, 2003.
Unutarnja zemlja. Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, 2004.
Obašašća i basanja, 2004.
Ex tenebris. Zapisi, razgovori, 2005.
Duh iz sindžira. Eseji, članci, polemike (1973-2004), 2005.
Poslije kraja. Kronike (1997-2005), 2005.