Hakasija

Izvor: Wikipedija

Republika Hakasija
Хака́сия ili Хака́ссия
Хакасия Республиказы    

Zastava Hakasije Grb Hakasije
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Abakan
Površina - ukupno - % vode	49. po veličini - 61.900 km² - ...
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	70. po veličini - 546.072 (2002.) - 8,7/km²
Politički status	Republika
Savezni okrug	Sibirski
Gospodarska regija	Istočnosibirska
Službeni jezici	ruski, hakaški
Predsjednik Vlade (Председатель Правительства)	Aleksej Lebed (Алексей Лебедь)
Zakonodavno tijelo	Vrhovno Vijeće ("Verhovni Sovjet")
Predsjednik Vrhovnog Vijeća (Председатель Верховного Совета)	Vladimir Štigašev (Владимир Штыгашев)
Himna	Himna Hakasije
Automobilska oznaka	19
Vremenska zona	Krasnojarsko vrijeme (UTC+7)

Hakasija je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.

Površina joj je 61.900 km², a upravno središte Abakan, koji je sa 160.000 stanovnika i najveći grad.

Hakaški jezik koji pripada skupini turkijskih jezika je uz ruski službeni jezik u republici.

Sadržaj 1 Upravna podjela Hakasije 2 Stanovništvo 3 Povijest 4 Gospodarstvo

[uredi] Upravna podjela Hakasije

• Altajskij rajon (Алтайский)
• Askizskij rajon (Аскизский)
• Beijskij rajon (Бейский)
• Bogradskij rajon (Боградский)
• Ordžonikidzevskij rajon (Орджоникидзевский)
• Taštipskij rajon (Таштыпский)
• Ust-Abakanskij rajon (Усть-Абаканский)
• Širinskij rajon (Ширинский)

[uredi] Stanovništvo

Etničke skupine:

Prema popisu iz 2002. godine etničkih Rusa je bilo 438.395 (80,27%) i oni tvore najbrojniju skupinu stanovnika. Slijede Hakasi kojih je 65.421 (11,98%), Povolški Nijemci 9.161 (1,68%), Ukrajinci sa 8.360 (1,53%) i drugi. U Hakasiji živi ukupno 117 različitih etničkih skupina.

[uredi] Povijest

Hakasi su turkijski narod, srodan Kirgizima (možda se radi o potomcima Kirgiza koji su zaostali nakon preseljenja većine tog naroda prema jugozapadu). Tradicionalno su živjeli u središnjim prostranstvima rijeke Jenisej u Sibiru i bavili se nomadskim stočarstvom. U zadnja dva stoljeća su pokršteni (postali su vjernici ruskog pravoslavlja) i prisiljeni na sjedilački život.

Regija je uspostavljena 10. listopada 1930. godine. Status republike joj je dodijeljen 1991.

[uredi] Gospodarstvo

Glavne industrije u republici su vađenje ugljena, ruda i proizvodnja sirove drvne građe.

Administrativne podjele Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska Savezni gradovi Moskva | Petrograd Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj. 2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008. 3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
Ruski savezni okruzi
Središnji | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški