Pskovska oblast

Izvor: Wikipedija

Pskovska oblast
Пско́вская о́бласть
     

Zastava Pskovske oblasti Grb Pskovske oblasti
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
'	Pskov
Površina - ukupno - % vode	52 po veličini - 55.300 km² - ?
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	64 po veličini - 760.810 (2002.) - 13.8/km²
Politički status	oblast
Savezni okrug	Sjeverozapadni
Gospodarska regija
Službeni jezici	ruski
'
'
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka	60
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC + 3/+4)

Pskovska oblast (ruski: Пско́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Upravno sjedište se nalazi u gradu Pskovu. Oblast graniči s dvjema državama Europske unije: Estonijom i Latvijom, te s Bjelorusijom.

Najveći gradovi u Pskovskoj oblasti:

• Pskov 202.000 stanovnika
• Velikije Luki 104.000 stanovnika

Površina: 55.400 km². Broj stanovnika: 746.652 (procjena 2004.), 846.000 (1989.)

[uredi] Zemljopis

[uredi] Upravna podjela

[uredi] Rajoni

Pskovska oblast se dijeli na sljedeće rajone (nom.mn.ruski: районы):

• Bežanicki rajon (Бежаницкий)
• Dedovičski rajon (Дедовичский)
• Dnovski rajon (Дновский)
• Gdovski rajon (Гдовский)
• Krasnogorodski rajon (Красногородский)
• Kunjinski rajon (Куньинский)
• Loknjanski rajon (Локнянский)
• Neveljski rajon (Невельский)
• Novorževski rajon (Новоржевский)
• Novosokolničeski rajon (Новосокольнический)
• Opočecki rajon (Опочецкий)
• Ostrovski rajon (Островский)
• Palkinski rajon (Палкинский)
• Pečorski rajon (Печорский)
• Pljusski rajon (Плюсский)
• Porhovski rajon (Порховский)
• Pskovski rajon (Псковский)
• Puškinogorski rajon (Пушкиногорский)
• Pustoškinski rajon (Пустошкинский)
• Pitalovski rajon (Пыталовский)
• Sebežski rajon (Себежский)
• Strugokrasnenski rajon (Стругокрасненский)
• Usvjatski rajon (Усвятский)
• Velikolukski rajon (Великолукский)

Administrativne podjele Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska Savezni gradovi Moskva | Petrograd Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj. 2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008. 3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
Ruski savezni okruzi
Središnji | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški