Sverdlovska oblast

Izvor: Wikipedija

Sverdlovska oblast
Свердло́вская о́бласть
     

Zastava Sverdlovske oblasti Grb Sverdlovske oblasti
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
...	Sverdlovsk
Površina - ukupno - % vode	20. po veličini - 194,800 km² - n/p
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	5. po veličini - 4,486,214; (2002) - 23,03/km²
Politički status	Oblast
Savezni okrug	Uralski
Gospodarska regija	Uralska
Službeni jezici	ruski
Gubernator	Eduard Edgartovič Rosselj
Predsjedatelj Praviteljstva Председатель Правительства	Aleksej Vorobev
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka	66, 96
Vremenska zona	Ekaterinburško vrijeme (UTC + 5/+6)

Sverdlovska oblast je jedan od subjekata Ruske Federacije.

Utemeljena je 17. siječnja 1934..

Sadržaj 1 Zemljopis 1.1 Položaj 1.2 Reljef 1.3 Vode 2 Kultura 3 Stanovništvo 4 Upravna podjela i ustrojstvo

[uredi] Zemljopis

[uredi] Položaj

Zauzima površinu od 195 tisuća km², što čini 1,2 % ozemlja Ruske Federacije.

Obuhvaća središnji i dijelom sjeverni dijel Urala, odnosno većim dijelom se nalazi u Zauralju. Velikim dijelom se nalazi u Zapadnosibirskoj nizini.

[uredi] Reljef

[uredi] Vode

[uredi] Kultura

[uredi] Stanovništvo

U Sverdlovskoj oblasti živi 4.428.200 stanovnika po procjeni 2005. godina, po čemu je 5. u Rusiji.

Gustoća naseljenosti je 22,7 čovjeka na km četvorni.

[uredi] Upravna podjela i ustrojstvo

Upravno je središte grad Ekaterinburg.

Upravno ustrojstvo određiva Ustav Sverdlovske oblasti. Kao najviša osoba po dužnosti u upravnom ustroju je gubernator. .

Administrativne podjele Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska Savezni gradovi Moskva | Petrograd Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj. 2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008. 3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
Ruski savezni okruzi
Središnji | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški