Vulkan
Izvor: Wikipedija
 |
|
Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima tektonskih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini.
Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater a veza između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal.
Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme.
Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.
Magma može izbijati na površinu na dva načina:
1. Izlijevanjem
magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamčatka, Island...
2. Erupcijom
eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980.g, Krakatau 1883.g, Mont Pele 1902.g)
Osim lave iz vulkana mogu izbijati i vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapile – užareno kamenje veličine šljunka.
Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.
Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporovodik (H2S). Mofeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2.
Vulkanska područja često prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog tlaka izbija vrela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.
Vulkane možemo svrstati po njihovim svojstvima.
Tako postoje stratovulkani – vulkani sa slojevitim strukturama koja nastaje izmjenjivanjem izljeva lave i pepela, vulkani u obliku štita – koji zbog izbijanja lave dobiju izgled štita (npr. Havaji, Island, Mauna Loa), supervulkane – veliki vulkani koji imaju potencijalno veliku razornu moć i utjecaj na okolinu (npr. Yellowstone Caldera).
Vulkani postoje i pod morem pa tako imamo i podvodne vulkane koji nerijetko stvaraju nove otoke. (npr. Havaji).
Aktivni vulkani na Zemlji tvoje vulkanske zone. Najaktivnija vulkanska zona je ona koja oktužuje Tihi ocean, još se naziva Pacifički vatreni krug.
Nakon nje ona duž Središnjeg atlantskog hrbata. Okomito na te dvije zone pruža se sredozemna zona, od američkog do euroazijaskog jarka (pukotine), a tamo je zabilježena velika vulkanska aktivnost s puno manjih vulkana ali i nekih koji su malo veći (npr. Kilimandžaro)
U blizini vulkana područje je vrlo bogato rudama i termalnim izvorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno što nam svjedoči i primjer Kratakaua – vulkanskog otoka koji je nakon 200 godina mirovanja eksplodirao, 1883.g. Ta je eksplozija raznijela veći dio otoka ali povećala dva susjedna otoka. Pretpostavlja se da je to bio najglasniji zvuk u zabilježen u povijesti, čuo se u krugu od 5000 kilometara. Posljedice eksplozije bile su velike štete i plimni val visine 36 metara koji je uzeo 36 000 života.
Nešto slično se dogodilo i s vulkanom Mont Pele koji je uništio grad St. Pierre kada je iz kratera izbio užareni oblak s vodenom parom, sumpornom kiselinom i drugim materjalom, srušio se na grad i okolicu, potpuno uništio zgrade i polja te je 26 000 ljudi poginulo.
Tako je i planina St.Helens u američkoj saveznoj državi Washington erumpirala 1980.g, eksplozija je raznijela vrh vulkana a uokolo su letjele stijene veličine autobusa. Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 atomskih bombi, jer su sva stabla na području od 600 četvornih kilometara sravnjena sa zemljom.
Zanimljivo bi bilo spomenuti još i Maunu Keu, vulkansku planinu na Havajima koja je, mjerena od dna Tihog oceana, visoka 10.203 metara što je za oko 2,5 km više od Mount Everesta.
Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana.
Vulkanima se bavi vulkanologija.
