Zadar
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zadar je grad u Hrvatskoj na Jadranskom moru koji ima 82 718 stanovnika (procjena 2005.). Zadar je centar Zadarske županije i šire sjeverne Dalmacije. Nalazi se na 44:26 sjeverne širine i 15:03 istočne geografske dužine.
[izmijeni] Historija
U 9. stoljeću p.n.e. Ilirsko pleme Liburni nastanilo je Zadar. U 1. stoljeću p.n.e. Zadar je postao rimska kolonija i uspio je održati svoju neovisnost kroz srednji vijek. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva i razaranja Salone u ranom 7. stoljeću, Zadar je postao glavni grad bizantske provincije Dalmacije.
Franci su osvojili Zadar u ranom 9. stoljeću, ali je vraćen Bizantu 812. mirom u Aachenu. U 10. stoljeću, iako je preživio seobu Slavena, Zadrom su upravljali Hrvati, i Zadar je 1105 priznao vlast prvog Ugarsko-Hrvatskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom.
1202. Zadar su, uz pomoć križara 4. križarske vojske, osvojili Mlečani. Križari su obećali Mlečanima da će im platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kada nisu mogli platiti, Mlečani su križare usmjerili na Zadar. Čak je i hrvatsko-ugarski kralj Emerik podržao križarsku vojsku, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božja vojska napadne kršćanski grad. Svakako je Zadar bio razrušen i osvojen. Papa Inocent III ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju.
Poslije nekoliko pobuna, grad je došao pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I. (mirom u Zadru 1358.). Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda, a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409. Veneciji prodao Zadar i "svoja prava" na Dalmaciju.
Otada Zadar počinje propadati, jer su Venecijanci znatno ograničili njegovu političku i privrednu autonomiju. Kada su Osmanlije početkom XVI st. osvojili zadarsko zaleđe, Zadar postaje samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku trgovinu na Jadranu, upravno središte venecijanskih posjeda u Dalmaciji i kulturno središte.
Nakon pada Venecije, Zadar je 1797. pripao Austriji, gdje je od 1815. do 1918. bio glavni grad kraljevine Dalmacije. Sporazumom u Saint-Germainu Zadar je nakon Prvog svjetskog rata pripojen Italiji. U sastavu Italije Zadar je praktički ostao sve do 1945. kada je vraćen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika.
U XV. i XVI. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić). Nakon pada Venecije (1797.) Zadar je pod Austrijom do 1918., izuzevši razdoblje francuskog vladanja (1805.-13.), ostajući glavni grad Dalmacije. Za vrijeme francuskog vladanja izlazile su (1806.-10.) u Zadru prve novine na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin. Zadar je u drugoj polovici XIX. st. žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji. Po Rapallskom ugovoru (1920.) pripao je Italiji; 1944. je nakon kapitulacije Italije vraćen matičnoj zemlji.
Od Drugog svjetskog rata grad se razvio u snažan privredni i kulturni centar. 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa kontinentalnom Hrvatskom odvijale su se isključivo preko otoka Paga. Zadar je opet proživio ozbiljna rušenja, uključujući neke historijske objekte. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno. Napadi su se nastavili do 1995. kad je završen rat u Hrvatskoj.
