Venecuela

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

República Bolivariana de Venezuela


(Opis)	(Opis)

Službeni jezik

kastiljanski

Glavni grad

Karakas

Predsjednik

Hugo Chávez

Predsjednik Vlade

Površina
- Ukupno
- % vode

32. na svijetu
916,445 km²
0.3%

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

45. na svijetu
26,127,351
27/km²

Nezavisnost

5. juli 1811 od Španije

Valuta

Venecuelanski bolivar

Vremenska zona

UTC -4

Državna himna

"Gloria al Bravo Pueblo"

Internetski nastavak

.ve

Pozivni broj

Venecuela (španjol.: Venezuela) je država u Južnoj Americi, smještena je na obali Karipskog mora. Na zapadu graniči s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.

[izmijeni] Historija

Na području Venecuele osnovana je 1522. jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venecuelskog teritorija uključen u sastav potkraljevstva Nove Granade, a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila nezavisnost od Španije 5. jula 1811. pod vođstvom Simóna Bolívara. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i José Antonio Páez koji je postao i prvim predsjednikom Venecuele nakon raspada unije s Ekvadorom i Kolumbijom godine 1830.

Politički život Venecuele u 19. i ranom 20. vijeku obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine 1935. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. godine. Iskorištavanje nalazišta nafte povećalo je nacionalno bogatstvo.

Godine 1998. za predsjednika je izabran populist Hugo Chávez, potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači 1992. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa SAD-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom Kubom. Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih gospodarstvenika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine 2002. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast.

[izmijeni] Vlada

[izmijeni] Političke podjele

[izmijeni] Geografija

Na istoku oko jezera Maracaibo i u središnjem dijelu zapadno od rijeke Orinoco reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci Anda u kojima nadmorska visina doseže 5007 m (Bolivarov vrh). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio Gvajanskog gorja u kojem se nalazi Anđeoski vodopad, najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

Klima Venecuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je Orinoco koji utječe u more velikom deltom.

[izmijeni] Privreda

Privredom dominira industrija nafte s jednom trećinom BNP-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

BNP je za 2004. procijenjen na 5.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

[izmijeni] Stanovništvo

Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim Talijani, Portugalci, Arapi, Nijemci i drugi. Dvije trećine stanovnika su mestici i mulati, a oko 20% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz španski, govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada rimokatoličkoj crkvi.

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi

Države Južne Amerike
Argentina \| Bolivija \| Brazil \| Čile \| Ekvador \| Gvajana \| Kolumbija \| Paragvaj \| Peru \| Surinam \| Urugvaj \| Venecuela
Zavisne teritorije: Falkland ostrva \| Francuska Gijana