Povrće
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
U povrće spadaju različite biljke pod zajedničkim nazivom koje se upotrebljavaju u ishrani, bilo svježe ( u salati) ili termički obrađeno ili konzervirano. Zavisno od vrste za ishranu se upotrebljavaju cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi).
U zavisnosti od toga koji dio biljke upotrebljavamo uobičajena je podjela povrća na više grupa:
- lisnato (kupus, špinat, kelj, blitva...)
- korjenasto (krompir, mrkva, peršun, celer, repa, ...)
- lukovičasto (sve vrste luka)
- cvijetno (karfiol, brokoli, artičoke, ...)
- plodno povrće (paradaiz, paprika, krastavci, tikvice, patlidžan, mahune, zeleni grašak...)
Povrće, zahvaljujući svom visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, te niskom udjelu masnoće, ima u ishrani neprocjenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala različita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povrće uspijeva. Svoj ukus duguju sadržaju eteričnih ulja koja takođe igraju ulogu u urednoj probavi.