Padež
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija riječi padež
Riječ padež u vezi je s osnovom glagola 'padati' i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači 'padanje'. Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljivati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.
[izmijeni] Deklinacija
Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi mijenjaju po padežima. To se mijenjanje naziva deklaracija. Ima sedam padeža jednine i množine.
- Prvi padež (nominativ) kazuje ime bića ili predmeta. To je najčešće subjekat.
Adnan pjeva.
- Drugi padež (genitiv) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.
Sveska moje sestre, parče torte
- Treći padež (dativ) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.
Idem Adnanu, ljekaru
- Četvrti padež (akuzativ) je padež objekta.
Gledam Adnana, knjigu
- Peti padež (vokativ) služi za dozivanje.
Hej, Adnane, druže
- Šesti padež (instrumental) kazuje društvo (s prijedlogom s i sa) i sredstvo.
Idem s Adnanom.
- Sedmi padež (lokativ) označava mjesto.
Stoji na podu.
U našem jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.
Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove deklinacija. Svaki novi oblik zove se padež. Bosanski jezik ima sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo i svoju službu u rečenici.
| Ime padeža | Pitanje | Služba |
|---|---|---|
| Nominativ | Ko, šta | Vršilac radnje |
| Genitiv | Koga, čega | Pripadnost i dio |
| Dativ | Kome, čemu | Smjer i namjena |
| Akuzativ | Koga, šta | Predmet radnje |
| Vokativ | Hej (za dozivanje) | Poziv ili obraćanje |
| Instrumental | S kim, s čim | Društvo ili sredstvo |
| Lokativ | O kome, o čemu | Mjesto |
Imenice se mijenjaju u jednini i množini.
[izmijeni] Podjela padeža
Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.
Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr.:
Ševa leti visoko,
a vokativ u izravnom obraćanju, npr.:
Ševo, leti visoko!
Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.
