Tadž Mahal
Izvor: Wikipedija
Tadž Mahal (Tāj Mahal; hindi: ताज महल, urdu i perzijski: تاج محل) je arhitektonski spomenik u Agri, gradu u indijskoj saveznoj državi Utar Pradeš, koji se smatra vrhunskim ostvarenjem mogulskog perioda.
Izgrađen između 1632. i 1647. pod nadzorom šaha Đahana (1592-1666) kao mauzolej za njegovu omiljenu ženu Mumtaz Mahal, Tadž predstavlja sjajno zamišljenu cjelinu. Sastoji se od središnje oktagonalne građevine, okrunjene lukovičastom kupolom, čija je ukupna visina oko 75 m i koja je skoro u potpunosti izgrađena od bijelog mramora; uz nju stoje dva simetrična zdanja od crvenog pješčara - jedno na sjeverozapadu a drugo na jugoistoku. Na sjeverozapadu se nalazi džamija, a na jugoistoku kuća za odmor. Dimenzije čitavog kompleksa pravokutnog tlocrta opasanim zidom iznose 300 m x 560 m. Ispred spomenuta tri zdanja nalazi se veliki vrt, podijeljen na četiri dijela simetrično raspoređenim kanalima. Tadž je kraljevski mauzolej za velikog vladara i njegovu omiljenu ženu. Citati iz Kur'ana su rapoređeni na pažljivo odabrana mjesta. Opći plan i duhovni karakter ovog remek-djela zasnivaju se na idejama koje su razvili sufijski mistici. Ovaj "San u mramoru", kako ga nazivaju povjesničari umjetnosti, sagrađen je na obali rijeke Džamne za Ariumand Banu Began koju je šah Džahan odlikovao počasnim imenom Mumtaz Mahal, dragi kamen palače. Ona je nakon rođenja osmog djeteta umrla 1629. godine, a mogul je naredio da se iznad njenog groba sagradi grobnica kakvu svijet nije vidio. Stručnjak za konstrukciju kupole je vjerovatno iz Istanbula, zidari su dolazili iz Delhija i Kandahara, stručnjaci za vrh kupole su dolazili iz Lahora i Samarkanda, kaligrafi za umetnute zapise iz Širaza i Bagdada, rezbari cvijeća iz Buhare, vrtni arhitekti iz Kašmira. Više od 20000 radnika je radilo 17 godina na izgradnji spomenika.
Spada među remek-djela islamske kulture i novih sedam svjetskih čuda.
 |
 |
 |
Nedovršeni članak Tadž Mahal koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
