Radioaktivnost
Izvor: Wikipedija
Radioaktivnost je zajednički naziv koji se koristi za ionizirajuće zračenje koje emitira atomska jezgra i procese koji se pri tome odvijaju (radioaktivni raspad).
Radioaktivno se zračenje u magnetskom polju razdvaja na tri snopa koji su dobili naziv alfa- (α) beta- (β) i gama- (γ) zrake. Alfa-zrake predstavljaju snop jezgri helijevih atoma (α-čestice), beta-zrake predstavljaju snop elektrona (β-čestice), a gama-zrake predstavljaju elektromagnetsko zračenje (γ-zračenje).
[uredi] Povijest
Henri Becquerel otkriva 1896. da uranijeve rude i spojevi isijavaju zrake koje pokazuju slično djelovanje rendgenskim zrakama. Marie Curie proučava Becquerelovo isijavanje na uranijevom oksidu, te uspijeva iz njega izolirati novu čistu tvar (kemijski element polonij). Zatim zajedno sa svojim suprugom Pierreom izolira klorid radioaktivnog elementa još aktivnijeg od polonija kojeg nazivaju radij. Pojavu isijavanja nazvali su radioaktivnošću.
Nedovršeni članak Radioaktivnost koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
