Pančevo
Izvor: Wikipedija
Pančevo je grad u Banatu, na rijeci Tamiš.
Teritorijalno gledano, Pančevo je sjedište istoimene općine kao i Južno-Banatskog okruga (Republika Srbija, SCG).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Prvi povijesni pomen Pančeva je iz 12. stoljeća. U srednjem vijeku, Pančevo je pripadalo kovinskoj županiji. U tursko doba bilo je znatno srpsko naselje. Posle oslobođenja od Turaka (1716), bilo je središte okruga. Već u to doba počinje u Pančevu naseljavanje Nijemaca i traje u jačem razmjeru kroz cijelo 18. stoljeće. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište.
1848/49 Pančevo je znatno stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugom poluću tog stoljeća počinje u Pančevu u većoj mjeri naseljavanje Mađara. 8.11. 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.
31.1. 1921. godine imao je 19.362 stanovnika od kojih je bilo; Srba 9.422, Mađara 887, Njemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelika 2.500.
[uredi] Gospodarstvo
Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo lijepo zastupljen obrt i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je takođe znatna, naročito svilarska. U Pančevu su dvije pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) s templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u bizantinskom stilu, sa slikarskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu ima gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom međunarodnog društva za zračni promet.
Telefonski pozivni broj za Pančevo je 013, a poštanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA".
[uredi] Literatura
- Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
- N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
- B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).
[uredi] Vanjske poveznice
- Službeni Internet portal grada Pančeva
- Internet portal grada Pančeva
- Službene stranice općine Pančevo
- Turistička organizacija općine Pančevo
- Narodni muzej Pančevo
Ada | Alibunar | Apatin | Bač | Bačka Palanka | Bačka Topola | Bački Petrovac | Bela Crkva | Beočin | Bečej | Čoka | Inđija | Irig | Kanjiža | Kikinda | Kovačica | Kovin | Kula | Mali Iđoš | Nova Crnja | Novi Bečej | Novi Kneževac | Odžaci | Opovo | Pančevo | Plandište | Ruma | Senta | Sečanj | Sombor | Srbobran | Srijemska Mitrovica | Srijemski Karlovci | Stara Pazova | Subotica | Šid | Temerin | Titel | Vrbas | Vršac | Zrenjanin | Žabalj | Žitište
Srpski gradovi • Gradske općine Srbije • Općine u središnjoj Srbiji • Općine u Vojvodini • Općine na Kosovu i Metohiji