Mliječni put
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Rimska cesta) je galaksija kojoj pripada naš Sunčev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta. Noću ga na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilej je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.
[izmijeni] Fizičke osobine
Mliječni put je spiralna galaksija čija je ukupna masa oko trilion puta veća od mase Sunca. U Mliječnom putu nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije - svijetle i tamne. Mliječni put je tvorevina u obliku diska ili leće prečnika oko 100 000 svjetlosnih godina, a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje prečnika oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugeriše da svijetla tvar (ona koja emitira elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. tamna tvar.
Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba - većina tvari se nalazi u spiralnim krakovima (četiri velika i dva manja). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaksije. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutrašnjem rubu kraka koji nazivamo Orionov krak. Cijela galaksija je u stanju kretanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug mu treba oko 220 miliona godina i taj period se naziva kosmička godina.
Iznad i ispod diska se nalazi područje galaktičkog haloa. Halo sadrži oko 150 kuglastih skupova zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaksiji. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u poređenju sa diskom galaksije, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u galaksiji. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori galaktičku koronu.
Samo središte naše galaksije, koje se nalazi u smjeru sazviježđa Strijelac, je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i rengenskom dijelu spektra, pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je Sagittarius A. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 miliona masa Sunca.
Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9.0 × 1010 puta veća od mase Sunca.
[izmijeni] Etimologija
Mliječni put prevod je latinskog imena Via Lactea, dok je korijen riječi galaksija izveden iz grčke riječi galaxia - (gala, galactos znači mlijeko i prema grčkoj mitologiji Mliječni put nastao je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsa božice Here, dok je dojila Herakla).
