Kuki Airani
Nō Wikipedia Māori
|
|||||
Reo atoato | Pākehā, Reo Māori Kuki Airani | ||||
Tāone matua | Avarua (Rarotonga) | ||||
Kuīni | Erihāpeti II | ||||
Pirimia | Jim Marurai | ||||
Rahi | 240 km²; | ||||
Taupori | 17 954 | ||||
Moni | Tāra ($ NZD) | ||||
Ngaringari a te motu | God Save The Queen Te Atua Mou e |
Ko ngā Kuki Airani he whenua i te Moananui-a-Kiwa. I haere mai tēnei ingoa i te ingoa nō Kāpene Kuki. Ko Ipukarea tētahi atu ingoa nō taua whenua i te reo Māori Kuki Airani. Ko "te whenua tupu" te tikanga o tēnei kupu i te reo Māori nō Aotearoa.
E tekau mā rima ngā moutere o ngā Kuki Airani.
I te pae tonga
- Aitutaki
- Mangaia
- Rarotonga
- Manuae
- Ngaputoru, he rōpū o ngā moutere e toru nei : Atiu, Mauke, Mitiaro
- Takutea
I te pae tokerau
- Manihiki
- Nassau
- Palmerston
- Tongareva
- Pukapuka
- Rakahanga
- Suwarrow
[edit] Te ngaringari a te motu
Ko Te Atua Mou E te ngaringari a te motu o ngā Kuki Airani. Kua tuhia tēnei waiata nā Turakarakia A. Meremere (arā Tom Davis) rāua ko tāna wahine ko Pā Terito Tepaeru ariki, i te tau 1979.
- Te Atua mou e
- Ko koe rai te pu
- O te pā enua e
- ʻAkarongo mai
- I to mātou nei reo
- Te kapiki atu nei
- Paruru mai
- Ia mātou nei
- Omai te korona mou
- Kia ngateitei
- Kia vai rai te aroa
- O te pā enua e."
[edit] Te reo Māori Kuki Airani
E ono ngā reo o ngā moutere:
- Ko te reo o Rakahanga-Manihiki
- Ko te reo o Tongareva
- Ko te reo o ngā Ngaputoru
- Ko te reo o Aitutaki
- Ko te reo o Rarotonga
- Ko te reo o Mangaia
Ko te reo o Pukapuka, he reo anō tērā. E tata ana ki te reo o Hāmoa.
Rarotonga | Aitutaki | Mangaia | Ngāputoru | Manihiki | Tongareva | Māori (Aotearoa) |
---|---|---|---|---|---|---|
tuatua | ʻautara | taratara | kōrero, kōrero tara | |||
kūmara | kūʻara | kūʻara | kūmara | |||
kāre/kore | kāʻore | 'ā'ore | kāre | kāhore, kāre | ||
tātā | kiriti | tātā | tuhi | |||
ʻura | koni | ʻura | ingo | kanikani | ||
ʻakaipoipo | ʻakaipoipo | ʻaʻaipoipo | ʻakaipoipo | fakaipoipo | whakaipoipo | |
ʻīkoke | koroio | rakiki | hīroki |
[edit] Te wakapū me te whakahua
Tekau mā iwa ngā reta o te wakapū Māori Kuki Airani.
- Tekau ngā pūare: ā, a, ē, e, ī, i, ō, o, ū, u. He roa ngā reta tohutō.
- E iwa ngā pūkati: ng, m, n, k, p, t, r, v , ʻ (te ngoto). Ko te ngoto he pū e ahu mai ana i te korokoro.
Kāhore he ngoto o ngā reo o Tongareva, o Manihiki hoki. Ka whakamahia kētia i reira te reta "h".