Nacizam
Izvor: Wikipedija
Nacizam kao pokret bio je na vrhuncu aktualnosti u Njemačkoj za vrijeme drugog svjetskog rata. U to doba bile su velike borbe za ljudska prava, jednakost među rasama, nacionalnostima. U povlaštenom položaju bila je "arijevska" tj. bijela rasa ljudi koji su svoju mržnju ispoljavali nad ostalim rasama. Odvijala su se razna etnička čišćenja, ubijanja, mučenja i zatvaranja svih ljudi koji nisu bili u skladu s ideologijama tog vremena.
[uredi] Politika nacizma
Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, Nijemce su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za Židove su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti (antisemitizam). Slavene su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program Hitler je iznio u knjizi Mein Kampf (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je Versailleski mirovni ugovor i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili Židove i ljevičare, komuniste i socijaliste.
[uredi] Poveznice
Nedovršeni članak Nacizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
