Karlo II., francuski kralj
Izvor: Wikipedija
Karlo II. 'Ćelavi' (fr. Charles le Chauve) (13. lipnja 823. - 5. listopada 877.), francuski kralj od 840. - 877; Sveti Rimski Car od 875 - 877.
Sadržaj |
[uredi] Porodica
Karlo II. je bio najmlađi a ujedno i neočekivani sin cara Ludovika Pobožnog pošto su njegova braća tada već imala dvadesetak godina. Njegovo rođenje je ocu stvorilo probleme jer je jednome od svojih drugih sinova morao oduzeti obećane posjede da bi ih dao njemu. Na kraju u postignutom općem dogovoru malo prije očeve smrti Karlo II. dobiva Francusku.
[uredi] Kralj
Poslije očeve smrti taj je prvobitni dogovor ipak odbačen i on se ujedinjuje s bratom Ludvigom vladarem buduće države Njemačke u ratu protiv najstarijeg brata Lotara, cara Svetog Rimskog Carstva. 25. lipnja 841. godine u bitci kod Fontenoja Lotar je odlučujuće poražen. Lotar nije uspio mobilizirati novu vojsku tako da je pao Aachen, grad u kojemu su se tada krunili carevi Svetog Rimskog Carstva. Mirovnim sporazumom potpisanim 843. godine u Verdunu dotada jedinstvena Franačka država podijeljena je na tri dijela; Karlo je dobio zapadni dio države koji se otada zvao Zapadna Franačka i od koje je nastala Francuska, njegov brat Ludvig Njemački istočni dio koji se prozvao Istočna Franačka od koje je nastalo Sveto Rimsko Carstvo i današnja Njemačka. Lotaru je ostala Italija, Lotaringija te carski naslov. Mir međutim nije dugo potrajao jer su se protiv Karla pobunili plemići Bretagne i Akvitanije. U bitci kod Balona 845. godine i šest godina kasnije kod Juvardeila čak je i sam kralj bio potučen. Mirovni sporazum koji slijedi rezultira državnom decentralizacijom čije će se prave posljedice vidjeti tek dva desetljeća poslije smrti ovoga kralja.
Mir koji tada nakratko nastupa narušen je Lotarevom smrću 855. i zahtjevom francuskog plemstva da se zbaci nepopularni Karlo II. Ludvig Njemački dolazeći na poziv pobunjenika 858. godine osvaja cijelu Francusku, ali veto Crkve na ujedinjenje ove dvije države vraća ponovno vlast u ruke zbačenog kralja.
[uredi] Zadnje godine
Ako izuzmemo pljačkaške pohode Vikinga mir sada traje u zemlji cijelih 15 godina do odluke pape o krunidbi Karla II. za Svetog Rimskog Cara. Sama krunidba 29. prosinca 875. godine rezultira objavom rata od strane Njemačke. Niti smrt tamošnjeg vladara Ludwiga I. sljedeće godine ne zaustavlja ovaj rat. Tek novi vojni poraz Karla II. u bitci kod Andernacha 8. listopada 876. godine donosi kakav takav mir teritorijima Francuske i Njemačke pošto se rat nastavlja u Italiji. Tijekom vojnog pohoda u Italiji sljedeće godine Karlo II. umire prirodnom smrću.
Imao je više djece ali ga je nadživio samo Luj II. koji naslijeđuje njegovu francusku krunu, dok tijekom sljedeće 4 godine nitko ne drži titulu cara Svetog Rimskog Carstva.
| Prethodnik: Luj I. |
Kralj Francuske | Nasljednik: Luj II. |
| Prethodnik: Luj II. |
Car Svetog Rimskog Carstva | Nasljednik: Karlo III. |
[uredi] Poveznice
| Francuski vladari | ||
|---|---|---|
|
Hugo Capet | Robert II. | Henrik I. | Filip I. | Luj VI. | Luj VII. | Filip II. | Luj VIII. | Luj IX. | Filip III. | Filip IV. | Luj X. | Filip V. (regent) | Ivan I. | Filip V. | Karlo IV. Filip VI. | Ivan II. | Karlo V. | Karlo VI. | Luj I. od Anjoua - regent | Henrik VI. | Karlo VII. | Luj XI. | Karlo VIII. | Luj XII. | Franjo I. | Henrik II. | Franjo II. | Karlo IX. | Henrik III. Henrik IV. | Marija de Medici, regentica | Louis XIII. | Ana Austrijska, regentica | Luj XIV. | Luj August | Filip II., regent | Luj XV. | Luj XVI. Luj XVII. | Napoleon I. Bonaparte | Luj XVIII. | Karlo X. | Luj XIX. | Henrik V. | Luj-Filip | Napoleon III. Bonaparte |
||
