Indoeuropljani
Izvor: Wikipedija
Indoeuropljani (Engl. Indoeuropeans).- Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice ('superfamily'), i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima (Engl. Proto-Indo-Europeans) koji su se služili proto-indoeuropskim jezicima ili jezikom. U 2. tisućljeću prije nove ere dešavaju se velike migracije širom svijeta, koje su prema britanskom povjesničaru Robertu Graves izazvale klimatske promjene. Točna lokacija indoeuropskih predaka u stručnim krugovima još je pod debatom. Spominje se među ostalima, da su obitavali u području Kirgistana i Uzbekistana. Utvrđeno je međutim da su svi potomci Proto-Indoeuropljana obožavali brojna, striktno antropomorfna božanstva koncentrirana oko groma (Zeus, Jupiter, Indra, Odin). Migracije Proto-Indoeuropljana odvile su se u dva smjera. Jedna se odvijala u smjeru zapada, druga je tekla južno. Njihovi jezici prema nazivima za brojku 100, podijeljeni su na centum i satem jezike. Govornici centum (kentum) jezika danas su podijeljeni na pet jezičnih porodica (romanska, germanska, slavenska, keltska i baltička) te nekoliko izoliranih grupa: grčka i albanska. Satem govornici dijele se danas na iransku i indo-arijsku granu.
[uredi] Narodi indoeuropske jezične porodice
Jezična klasifikacija
Anatolski narodi Narodi ove grane Indoeuropljana naseljavaju područje Anatolije od prije nekih 4,000 godina, odnosno nestankom prastanovnika Hata koje su zamijenili na sceni Hetiti (Hititi). Hititsko carstvo trajalo je između 1660. i 1190. prije nove ere. U kasnijem periodu javljaju se civilizacije naroda Urartu (860. - 580. prije n. e.)koji su govorili jezik blizak semitskom i Frigijaca (750-300 p. n.e.) Predstavnici su im:
- Hetiti (Hittite)†
- Karijci (Carians; Grčki Καρες Kares,)†
- Lidijci (Lydians)†
- Likijci (Lykians)†
- Luvijci (Luwians)†
vanjseke poveznice
European History 2000 - 1926 B.C.
Baltički narodi (Balti) (Baltic peoples, Balts). Ovi narodi naseljeni su u području uz Baltičko more. Danas su se očuvali samo Litvanci i Letonci. Porodicu predstavljaju:
- Aisti (Aisti, Aistians) †
- Galindi (Galindians) †
- Jatvingi (Yatvingians, Yotvingians) †
- Kuri /Kuroni/ (Curonians) †
- Litvanci (Lithuanians)
- Letonci /Latvijci/ (Latvians, Letts)
- Nadrovci (Nadrovians) †
- Prusi (Prussians), često nazivani stari Prusi. †
- Samogiti (Samogitians) †
- Selonci (Selonians) †
- Semigalci (Semigallians) †
- Skalvijci (Scalvians) †
- Sudovci (Sudovians) †
Vanjske poveznice
Germanski narodi Germani su danas podijeljeni na niz naroda od kojih gotovo svi imaju vlastite države. Predstavnici ove grupe su: Nijemci, Flamanci (U Belgiji), Luksemburžani, Austrijanci, Danci, Englezi, Norvežani, Šveđani, Nizozemci, Ferojci (sa Ferojskih otoka), Frizi, Buri ili Afrikaneri
Helenski narodi (Hellenic peoples) Jedini današnji potomci helenskih plemena su Grci. Od starih naroda najveći su bili Ahajci, Jonjani, Dorani i Eoljani.
Indo-Arijski narodi (Indo-Aryans) Bengalci, Kašmirci, Marati, Pandžabi, Kašmirci, Sindi, Radžputi, Singalezi. Potomci su starog naroda Arya koji su se naselili u Indiju.
Iranski narodi Afganci (Paštuni), Bahtijari, Baludži Baluči, Gilani, Iranci (Perzijanci), Kurdi, Luri, Mazandarani, Oseti, Tadžiki, Tališi, Tati, Zaza.
Keltski narodi Kelti su danas jedna od najmanjih grana Indoeuropljana ali s velikom i značajnom ulogom u povijesno doba. Danas je od njih preostalo svega nekoliko naroda od kojih su najznačajniji i najbrojniji Irci i Velšani na Britansko otočje|Britanskom otočju i Bretonci u Francuskoj. Kelti Stara značajna plemena bila su: Arverni, Boji (Boii), Briganti (Brigantes), Eduanci (Aedui), Durotriges, Eravisci, Helvečani (Helvetii), Iceni, Nervijci (Nervii), Parisii, Skordisci (Scordisci), Tectosages, Tolistobogii, Trinovanti (Trinovantes), Trocmi, Venetii, Volci (Volcae).
Vanjske poveznice
Romanski narodi (Romani) Romanski narodi javljaju se kroz povijest romanizacijom domorodačkih plemena i naroda s područja Rimskog carstva. Njihovi današnji predstavnici su: Talijani, Rumunji, Arumunji (Vlasi, od više etničkih grupa), Španjolci, Portugalci, Katalonci, Galjegosi (Galicijci), Valonci, Moldavci, Retoromani, Korzikanci; stari narodi: Latini, Osci, Umbri.
Slavenski narodi (Slaveni) Slaveni su velika grana indoeuropljana koja se dalje dijeli na više ogranaka, to su: Istočni: Bjelorusi, Rusi, Ukrajinci i Rusini (Ruteni) u koje se ubrajaju i Lemki, Bojki i Huzuli. Ime posljednjim ime znači 'razbojnici'.
Zapadni: Poljaci (najveći), Česi, Slovaci, Moravci, Lužički Srbi (Milčani i Lužičani), Polabski Slaveni ili Polabljani (kojima pripadaju Abodriti ili Obodriti), Pomerjani (sa Kašubima i Slovincima).
Južni: Bugari (sa Pomacima), Makedonci (sa Mijacima i Torbešima), Slovenci, Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Goranci.
Toharski narodi
Proto-Tohari se 4000 godina prije nove ere kreću na područje Ukrajine, a oko 3000. prije nove ere nastavljaju dalje na istok prema Tarimskom bazenu u sjeverozapadnoj Kini. Oni su možda isti narod koji Kinezi zovu Yüeh-chi, kao i sama jezgra carstva Shakan. Jedini predstavnici su Tohari (grčki Tókharoi; sanskrit: Tukhāra; kineski: Tuholo)
Vanjske poveznice
Malene izolirane grupe
