Harry S. Truman

Izvor: Wikipedija

Harry S. Truman

Služba:	Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Trajanje Službe:	1945.-1953.
Prije njega:	Franklin Delano Roosevelt
Nakon njega:	Dwight D. Eisenhower
Datum rođenja:	8. svibnja 1884.
Mjesto Rođenja:	Lamar, Missouri, SAD
Datum smrti:	26. prosinca 1872.
Mjesto Smrti:	Kansas City, Missouri, SAD
Nacionalnost:	Amerikanac
Supruga:	Bess Truman
Stranka:	Demokratska stranka

Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. - Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.), američki političar i predsjednik SAD-a

Harry S. Truman jedan od vođa Demokratske stranke; a poslije smrti presjednika Roosevelta u travnju 1945. godine, postao je presjednik 33. Predsjednik SAD-a. Ponovo je izabran 1948. godine i ostao na tom položaju do 1953. godine. Opredijelio se za politiku interesa monopola SAD. Za vrijeme njegove incijative priznata je država Izrael te formiranje Sjevero-atlanskog saveza (NATO).

[uredi] Biografija

Rodio se u skromnoj obitelji u Missouriju i živio kao farmer sve do izbijanja Prvog svjetskog rata, kada se sprijateljio s Thomasom Prendergastom, koji će postati najmoćniji političar u Missouriju i pomoći Trumanu kada se nekoliko godina kasnije bude počeo baviti politikom. Godine 1936. Truman je izabran u američki Senat. S vremenom je stekao veliku popularnost i za izbore godine 1944. Franklin D. Roosevelt ga je odabrao za potpredsjedničkog kandidata. Roosevelt je te izbore dobio i umro nekoliko mjeseci kasnije, zbog čega je Truman postao predsjednik.

Prvi mjeseci njegove administracije su bili obilježeni završetkom Drugog svjetskog rata, kojeg je nastojao ubrzati odlukom da se na Japan bace atomske bombe. Smatrajući da je SSSR iz rata izašao kao previše snažan, sa svojim bivšim saveznikom je započeo hladni rat. U tu svrhu je pokrenuo Marshallov plan zahvaljujući kome je relativno brzo obnovljena ratom opustošena Zapadna Europa. S obzirom da mu je najbolji prijatelj iz ranih dana bio cionist, Truman je postao jedna od ključnih ličnosti u stvaranju države Izraela. Na unutrašnjem planu je vodio liberalnu politiku, nadovezujući se na Rooseveltov New Deal. Njegovom odlukom je u vojsci SAD ukinuta rasna segregacija, što je poslužilo kao poticaj pokretu za građanska prava crnaca.

Godine 1948. je izabran za predsjednika, iako su mu do posljednjeg trenutka svi predviđali poraz. Godinu dana kasnije komunisti su preuzeli vlast u Kini, a 1950. je invazija Sjeverne na Južnu Koreju označila početak Korejskog rata u kojem će SAD intervenirati na strani Južne Koreje. Tom prilikom se sukobio s generalom Douglasom McArthurom po pitanju upotrebe nuklearnog oružja i proširenja rata na NR Kinu.