Gradišće

Izvor: Wikipedija

**Burgenland**
Zastava	Grb

Osnovni podaci
Glavni grad:	Eisenstadt
Najveći grad:	Eisenstadt
ISO 3166-2:	AT-1
Službena stranica:	www.bgld.gv.at
Karta: Gradišće u Austriji


Stanovništvo
Broj stanovnika:	277.569 (15. svibanj 2001.)
- Rang:	9. od 9
Gustoća stanovništva:	70 stanovnika/km²
Zemljopis
Površina:	3.965,46 km²
- zemlje:	3.680 km² (92,8 %)
- vode:	286 km² (7,2 %)
- Rang:	7. od 9
Koordinate:	46° 50' - 48° 7' n. Br. 16° 30' - 17° 6' ö. L.
Veličina:	sjever-jug: 143 km zapad istok: 85 km
Najviša točka:	884 m (Geschriebenstein)
Najniža točka:	114 m (kod Apetlona)
Karta: Gradišće sa općinama

Gradišće (njemački Burgenland, mađarski Őrvidék) je najistočniji i najmlađi Bundesland (pokrajina) Republike Austrije.

[uredi] Zemljopisni položaj

Za razliku od većine austrijskoga ozemlja, veći dio Gradišća se nalazi u panonskoj ravnici, posebno sjeverni dio. Gradišće graniči prema zapadu s austrijskim pokrajinama Štajerska (Steiermark) i Donjom Austrijom (Niederösterreich); prema istoku s Mađarskom, a dijeli i kratku granicu sa Slovenijom na jugu i Slovačkom na sjeveru.

[uredi] Povijest

U sklopu Austro-ugarske Gradišće je pripadalo mađarskom dijelu monarhije. Umjesto «Gradišće», u uporabi je prevladavao izraz «Zapadna Mađarska». Raspadom Austro-ugarske nakon Prvog svjetskog rata rodio se među većinskim njemačkim stanovništvom pokret za priključenje Austriji. Nakon tri godine borbi i dugačkih pregovora pokrajina je priključena Austriji 1921 godine. Od tada je jedna od ukupno 9 austrijskih Bundesländera ili saveznih zemalja.

[uredi] Gospodarstvo

Gradišće je – posebno zbog nepovoljnoga položaja tijekom hladnoga rata -ostalo najnerazvijenijom austrijskom pokrajinom. Zbog toga se veliki dio stanovnika iselio tijekom 20. stoljeća, prije svega u veće gradove kao što su Beč i Graz, ali i u Ameriku. Danas je Gradišće jedna od pokrajina koje primaju financijsku i inu potporu za razvoj lokalnog gospodarstva od Europske unije. (Ziel-1-Gebiet: da li netko zna kako se to službeni prevodi?).

[uredi] Stanovništvo

Prema podatcima iz 1991. godine, od oko 250.000 stanovnika Hrvatima se izjasnilo 29.000, 5.000 Mađarima, a 122 Romima, s tim da Romi tada još nisu bili službeno prihvaćeni kao manjina pa se taj zadnji broj odnosi samo na osobe koje su navele romski jezik kao materinski. Predstavnici manjina procjenjuju da je realan broj Hrvata oko 45.000 i Mađara oko 25.000. Posebno što se tiče Roma, situacija je dodatno komplicirana jer se ljudi još uvijek srame romskoga identiteta i podrijetla te radije navode neku drugu nacionalnost. Ocjenjuje se da ima nekoliko tisuća Roma.