Dragutin Dimitrijević Apis
Izvor: Wikipedija
Dragutin Dimitrijević Apis (Beograd, 10. kolovoza 1877. - Solun, 14. lipnja 1917.) bio je generalštabni pukovnik vojske Kraljevine Srbije. Rođen je 10. kolovoza 1877. u Beogradu, a umro je 14. lipnja 1917. u Solunu. Apis je smislio i organizirao časnički puč, ali ubojstvo kraljevskog para Obrenović nije bila njegova ideja.
Neobičnom sugestivnom snagom na sve s kojima je dolazio u dodir, Dimitrijević je još kao đak imao silan utjecaj na svoje prijatelje. Završio je 26. klasu Vojne Akademije u Beogradu i već je kao potporučnik počeo kovati planove o promijeni režima Aleksandra Obrenovića. Kao jedan od osnivača i najaktivnijih članova časničke zavjere protiv kralja Aleksandra i kraljice Drage, Apis je u noći 29. svibnja poveo zavjerenike iz Časničkog Doma u dvor, gdje je za vrijeme traženja kralja i kraljice, teško ranjen s tri metka u grudi. Zahvaljujući svojoj snažnoj prirodi Dimitrijević je prebolio te rane, i njegov utjecaj na časnike i poslove u vojsci stalno je rastao. Ni njegovo privremeno službovanje u Valjevu ni njegovo jednogodišnje odsustvo iz zemlje, na vojnim studijama u Berlinu, gdje je otišao nakon završetka višeg tečaja Vojne Akademije u Beogradu, nisu mogli umanjiti taj utjecaj.
Godine 1911. Dimitrijević je sa svojim drugovima osnovao tajno udruženje Ujedinjenje ili smrt, poznato pod imenom Crna ruka. Za vrijeme same mobilizacije u rujnu 1912. teško je obolio od trovanja krvi pa je vraćen u Beograd i zbog toga nije mogao sudjelovati u balkanskom ratu. Kao šef obavještajnog odjeljenja Ratnog ministarstva Dimitrijević je uspostavio kontakte sa istomišljenicima iz mnogih krajeva.
U I. svjetskom ratu je rukovodio obavještajnom službom. Potom je bio načelnik štaba Užičke i Timočke vojske. Zatim, pomoćnik načelnika štaba III armije. Apis je u prosincu 1916. uhićen na solunskom frontu kao član tajne organizacije Ujedinjenje ili smrt. Optužnica ga je teretila za "prevratničko djelovanje" s političkim ciljem u samoj zemlji. Pored toga u tužbi se navodilo, da je prikrivao Rada Malobabića i Muhameda Mehmedbašića, koji su bili optuženi istom tužbom, i da su 29. kolovoza 1916. izvršili atentat na prestolonasljednika regenta Aleksandra, kada se automobilom vozio iz Ostrova u svoj logor. Proces je vođen u Solunu pred vojnim sudom za časnike. Presudom od 23. kolovoza 1916. Dimitrijević je osuđen na smrt, a strijeljan je 14. lipnja 1917. u Solunskom polju zajedno s artiljerijskim majorom Ljubom Vukovićem i Radom Malobabićem.
„Pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis bio je veliki patriot. Vladavinu Aleksandra Obrenovića smatrao je pogubnom po Srbiju. On je smislio i organizirao časnički puč, ali ubojstvo kraljevskog para nije bila njegova ideja. Bio je ranjen prilikom zauzimanja dvora i nije mogao spriječiti ubojstvo. Proučavajući njegov slučaj mnogi su uvidjeli (Archibald Rice, David MacKenzie, itd.) da Solunski proces na kome mu se sudilo 1916. nije bio zakonski regularan. Apis je bio nevin. Ali, srpski političari su ga se bojali. Bio je netko tko je mogao kontrolirati afere u Srbiji poslije rata. Zato su vođe srpske vlade u izgnanstvu riješili da iskoriste trenutak i eliminiraju ga.” - David MacKenzie
Na obnovljenom sudskom procesu 1953. u Beogradu je rehabilitiran.
