Zenica
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Zenica | ||
| Središte općine | Zenica | ||
| Površina | 500 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
145.000 290/km² |
||
| Načelnik | Husejin Smajlović | ||
Zenica je grad i središte jedne od dvanaest općina u Zeničko-dobojskom kantonu, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je 500 km² a broj stanovnika iznosi oko 145.000. Sam grad ima 85.649 stanovnika.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Nedaleko od Bilimišćca, pronađeni su tragovi antičkog naselja u Putovicima i Tisini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
[izmijeni] Srednjovjekovna Bosna
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.
[izmijeni] Osmanlijsko doba
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.
[izmijeni] Austrougarsko doba
Grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
[izmijeni] Dvadeseti vijek
Pocetkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu je živjelo 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva sagrađena je 1882. godine, dvije katoličke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom djela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovnistva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
[izmijeni] Politika
[izmijeni] Zvanična obilježja
Općina Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvijema linijama čiji su debljina i međuprostor jednaki Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada i općine, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austro - ugarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žuto. Kontura rijeke je bijela. Zastava općine Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave. Uslovi i način upotrebe grba i zastave općine Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća. Zenica je jako lijep grad iako nema takav imidž. U medijima je uvijek predstavljena kao grad rudara, željezaraca i zatvorenika KP doma. Dođite u Zenicu i vidjet ćete nešto skroz drugo.
[izmijeni] Privreda
Grad Zenica je tradicionalno poznat industrijski centar, na prostorima ex Jugoslavije. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 HL Mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.Za dostizanje prijeratne proizvodnje posebno u crnoj metalurgiji i rudarstvu, neophodna su značajna finansijska sredstva, pa se u tom cilju vode pregovori sa nekim značajnim svjetskim kompanijama kako bi se u ovim oblastima pokrenuo i normalizovao proces proizvodnje.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika, velikom smanjenju proizvodnje i povratka naših proizvođača na međunarodno tržište.U najkraćem slika industrije Zenice po pojedinim industrijskim granama izgleda ovako: proizvodnja gvožđa i čelika koncentrisana je u "Željezari Zenica" , gdje je urađeno više studioznih materijala o ponovnom pokretanju kontinuirane proizvodnje i trenutno postoje realni izgledi da se obezbjede potrebna finansijska sredstva za puštanje u rad svih kapaciteta proizvodnja uglja jamskom i površinskom eksploatacijom vrši se u Rudnicima Zenica, koji su također, zbog nedostatka finansijskih sredstava suočeni sa nizom problema u postizanju poslieratnog obima proizvodnje, metaloprerađivačka industrija nije iskoristila raspoložive prednosti za intenzivniji razvoj, ali pored toga u okviru Željezare postoje veliki proizvodni kapaciteti, kovačnice, proizvodni kapaciteti betonskog čelika, građevinskih armatura, armaturnih mreža, kolskih osovina i čeličnih konstrukcija ("Metalno Zenica") itd. poljoprivrednu proizvodnju limitiraju prirodni faktori od kojih je najvažniji konfiguracija zemljišta (brdsko-planinsko područje) kao i usitnjenost poljoprivrednih parcela. Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir. u prehrambenoj industriji raspoloživi kapaciteti u cjelosti zadovoljavaju potrebe grada i šireg područja uz napomenu da u oblasti pekarstva najveći kapacitet ima "INPEK" Zenica, uz izražen prodor privatnog sektora u ovoj oblasti. Preradu mlijeka i mliječnih proizvoda vrši "Zenička industrija mlijeka" koja sirovine nabavlja sa užeg i sireg područja Zeniče i drugih okolnih mjesta. Proizvodnjom sokova bavi se privatno preduzeće "Best-proukt" Zenica i neke druge firme. u tekstilnoj industriji najznačajije su firme "KIMO" Zenica i pogon kombinata "BORAC" Travnik lociran u Zenici koji uglavnom rade "lohn" poslove za poznatog naručioca iz inostranstva. I u ovoj grani privrede privatno poduzetništvo čini prodor u posljeratnom periodu. grafička djelatnost zbog sve većih potreba bilježi stalan rast. Najznačajnije kapacitete i savremenu opremu ima "Dom štampe" Zenica, ali u isto vrijeme ovom djelatnošću bavi se više privatnih poduzetnika. Više od polovine površine općine pokriveno je šumom što niskim što visokim (278 km2), ali eksploataciju šumskog fonda najvećim dijelom vrše firme izvan Zenice ("Krivaja Zavidovići").
Ubrzani razvoj grada u prijeratnom periodu omogućio je razvoj građevinarstva (niskogradnja i visokogradnja), izvan potreba grada, tako da su građevinari dobar dio prihoda ostvarili na inostranom tržištu, gdje su se potvrdili kao solidni izvođači radova ("Izgradnja Invest", "Izgradnja-inžinjering", "Građenje", poslovna jedinica "GP BOSNA SARAJEVO" u Zenici i u posljednje vrijeme sve veči broj privatnih poduzetnika u ovoj oblasti. Trenutno je ova grana privrede suočena sa značajnim problemima zbog nedovoljne uposlenosti kapaciteta, kao i gubljenja ranijih tržišta u inostranstvu. Za očekivati je da će sa intenziviranjem obnove zemlje doći do poboljšanja stanja u ovoj oblasti.Zbog svog geografskog položaja Zenica je povezana željeznicom od Jadranskog mora sa svim značajnim centrima u Evropi, a cestovnim vezama i sa drugim gradovima.
U oblasti cestovnog prometa prevoz robe i putnika vrši nekoliko državnih i privatnih preduzeća od kojih su značajniji ("Zenicatrans" – prevoz putnika, "Zenicatrans"-teretni saobraćaj, "Rudniktrans", "Kipertrans", PP "Babić BISS Tours" i drugi). Premda je Zenica u prijeratnom periodu imala nekoliko renomiranih državnih preduzeća u oblasti trgovine ("RMK –promet", "Market komerc", "PROGRES", "Zmajevac" i druge) u poslije ratnom periodu trgovina je doživjela pravu ekspanziju zbog nedostatka vlastite proizvodnje. Iz tog razloga je nakon izbijanja rata otvoreno na stotine firmi u privatnom sektoru registrovanih za uvoz i izvoz sirovina, reprodukcionih materijala, rezervnih djelova, opreme i roba široke potrošnje među kojima su najznačajnije "Niagara", "Džananović", "Merkomerc", "Kalen", "Almy" i duge.U oblasti ugostiteljstva i turizma postoji značajna ponuda smještajnih kapaciteta ("Dom penzionera", hoteli "Metalurg", "Internacional" i "Dom rudara", kao veliki broj ugostiteljskih objekata sa raznovrsnom ponudom jela i pića, kao i domaćih specijaliteta. Najveći broj ugostiteljskih objekata je u privatnoj svojini.
Komunalnom djelatnošću bave se državne firme "Komrad", "Grijanje", "Vodovod i kanalizacija", "Tržnica", ali će se sa procesom privatizacije i u ovoj oblasti osjetiti značajne promjene.
U oblasti zanatstva egzistira i nekoliko državnih i znatno veći broj privatnih firmi koje građanima nude široku lepezu usluga. U oblasti zanatstva najveće firme su "Zening", "Unirad", "Frizer", "Autoremont", "Sloga", "Polet", "Ghetaldus" i veliki broj privatnih poduzetnika.Iz tog razloga se u skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma u osnovi mjenja društveno-ekonomski sistem po uzoru na razvijene zemlje Zapada.
Sama promjena vlasništva koja je u toku treba da osigura efikasnije privređivanje, kao i da omogući revitalizaciju i prestruktuiranje privrede. Za to postoji zakonski okvir (Zakon o privatizaciji preduzeća i banaka, Zakon o početnom bilansu, Zakon o spoljno-trgovinskom poslovanju), kao i niz drugih zakona koji regulišu ovu oblast čije je osvajanje okončano ili su u proceduri donošenja.
Zato je realno očekivati da će Zenica ubuduće biti vrlo interesantna stranim ulagačima zbog izgrađenih proizvodnih kapaciteta, infrastrukture kadrova, kao i definisane strategije razvoja u sljedećem periodu. Osnovna koncepcija prestruktuiranja i razvoja privrede Zenice postavljena je u više pravaca i oblasti sa ciljem da se iskoriste svi raspoloživi resursi, da se radikalno izmjeni postojeća monostruktura u privredi sa potpuno novim savremenim pristupom razvoju proizvodnje i usluga, kombinujući pozitivna svjetska iskustva u profitabilnoj industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji sa implementiranjem naprednih tehnologija. Postojeća preduzeća u Zenici predstavljaće jednim djelom osnovu za nastajanje malih i srednjih preduzeća. To treba da rezultira izdvajanjem svih proizvodnih linija i kapaciteta za koja se preduzeća u okviru svoje djelatnosti ne mogu obezbjediti optimizaciju tehnoloških i ekonomskih parametara.
Tako bi se izvršilo oblikovanje i organizovanje u nova mala i srednja preduzeća. Za budući razvoj od posebnog je značaja postojanje i drugih resursa i mogućnosti u postojećim preduzećima: raspoloživa infrastruktura, lokacije, proizvodne hale koje se oslobađaju gašenjem nekih proizvodnih kapaciteta, osvojene tehnologije i stečena znanja u proizvodnji. Na osnovu toga postoje realne mogućnosti da se izgrade novi kapaciteti za proizvodnju već osvojenog asortimana proizvoda koji su u ranijem periodu, više iz političkih razloga, građeni u drugim djelovima bivše Jugoslavije.
Za odlučnije prevazilaženje veoma izraženog problema privredne strukture u općini Zenica neophodno je da se, u određenim djelatnostima na bazi zajedničkih ulaganja sa partnerima iz prijateljskih zemalja, izgrade tvornice koje bi po karakteru svoje proizvodnje bili generatori razvoja. To se odnosi na proizvodnju onih proizvoda koji u sebi uključuju veliki broj komponenata. U daljem procesu jedan dio komponenti koje ulaze u sastav glavnog proizvoda mogla bi se proizvoditi u malim firmama, na osnovu privatnih poduzetničkih inicijativa, kao u kooperaciji sa kućnim, porodičnim radom.
[izmijeni] Obrazovanje
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i skolske listove,a izdato je i nekoliko zbirki dječije poezije. Škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i skolske listove,a izdato je i nekoliko zbirki dječije poezije. Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski i zdravstveni fakultet i islamska pedagoška akademija (www.unze.ba).
[izmijeni] Ekologija
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okoliš. Poslje agresije na BiH glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici je bio onesposobljen (Željezara). Međutim prije nekoliko godina je dječlimično počela s radom stara Željezara iz tih razloga i mnogih drugih u Zenici je se osnovala ne stranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici. Tako je uz zalaganje njih sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Danas se pokušava od strane trenutne vlasti napraviti brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni BiH kao i Eko pokret se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.
[izmijeni] Heraldika
[izmijeni] Zanimljivosti
[izmijeni] Sportski timovi
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizicke kulture. Zenicki sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapazenih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na medunarodnoj sportskoj sceni. Nogometni klub "Celik" dvostruki je osvajac nekadasnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometasi "Celika" bili drzavni prvaci, a u dva navrata osvajaci kupa. Znacajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Celika", koji su bili osmostruki prvaci bivse Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Celik" je i dvostruki prvak BiH. Od 1992.godine, zvanicnog priznanja BiH u UN-u, zapazene medunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugic, skakac uvis Elvir Krehmic, strijelac Sejla Kurtagic, karatista Arnel Kalusic...
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angazovano jos 186 amaterskih radnika u sportu. Najveci broj aktivnih clanova imaju nogometni klubovi. U 8 klubova ukljuceno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih clanova ima i u planinarskim organizacijama (5 klubova 630 clanova). Po tri kluba registrovana su u kosarci, ragbiju, sahu i invalidskom sportu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci, rukometu i karateu. Zenica je i jedini BH grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa tezistem na alpinizmu i sportskom penjanju.
- Aeroklub Zenica
- Asocijacija radioamatera
- Asocijacija radio amatera radio klub "Zenica"
- Atletski klub "ZENICA"
- Biciklistički klub "ZENICA-METALNO"
- Bokserski klub "ČELIK"
- Bokserski klub "JUNIOR"
- Invalidski odbojkaški klub "BOSNA"
- Judo klub "POLICAJAC"
- Karate klub "HASEN-DO"
- Karate klub "ZENICA-MLADOST"
- Košarkaški invalidski klub "BOSNA"
- Klub borilačkih vještina "ISAK"
- Klub ekstremnih sportova SCORPIO
- Košarkaški klub "ČELIK" (žene)
- Košarkaški klub "ZENICA-ČELIK"
- Košarkaški klub "ŽELJEZARA-ZENICA" (žene)
- Klub sjedeće odbojke "ZENICA 92"
- Malonogomentni klub "DRUGARI"
- Nogometni klub "BORAC" (Tetovo)
- Nogometni klub "IRIS" (žene)
- Nogometni klub "ČELIK"
- Nogometni klub "NEMILA"
- Nogometni klub "ZENICA 97"
- Nogometni klub "ZLATNI LJILJAN"
- Nogometni klub "ŽELJEZNIČAR"
- Odbojkaški klub "ZENICA"
- Plivački klub "ŽELJEZARA"
- Plesni klub " LATINO"
- Ragbi klub "ČELIK"
- Ragbi klub "RUDAR"
- Ragbi klub "ZENICA 72"
- Rukometni klub "ČELIK"
- Smučarski klub "ZENICA"
- Stonoteniski klub "MLADOST"
- Stonoteniski klub "ŽELJEZARA"
- Streljački klub "ZENICA"
- Šahovski klub "ČELIK"
- Šahovski klub "PREPOROD"
- Teniski klub "ČELIK"
[izmijeni] Poznati Zeničani
- Aljoša Buha - muzičar, basista, Crvena jabuka, Kongres
- Amer Smailbegović - pilot u Nasi-kosmonaut
- Danis Tanović - filmski reditelj, dobitnik Oscara
- Darko Jelčić - muzičar, bubnjar, Crvena jabuka
- Dženan Hodžić, alias Dr. Zo - reper
- Elvir Bolić - nogometaš
- Emir Mutapčić - košarkaš i košarkaški trener
- Enes Bajramović - gitarista i kompozitor, Cod, Ambasadori
- Fikret Ibrahimpašić - muzeolog
- Haris Burina - filmski i pozorišni glumac
- Josip Dujmović - novinar, publicista i osnivač nagrade Davorin
- Jozo Mandić - nogometni sudija
- Kemal Kapetanović - naučnik
- Kemal Mahmutefendić - književnik
- Kenan Bajramović - košarkaš
- Ljubo Perčinlić - slikar
- Mensur Bajramović - košarkaški trener i selektor BiH reprezentacije
- Mirsad Hibić - nogometaš
- Radovan Marušić - pozorišni scenograf i književnik
- Sandra Bagarić - sopranistica i TV voditelj
- Selvedin Avdić - novinar i publicista
- Stanko Tomić - privrednik, prijeratni generalni direktor Željezare Zenica
- Vlastimir Jović - novinar
- Tarik Filipović - glumac i TV voditelj
- Zehrudin Isaković - novinar i režiser, direktor Fene
- Zoran Savić - bivši košarkaš, sada direktor KK Barselona
- Žarko Mijatović - filmski i pozorišni glumac
[izmijeni] Razne teme
[izmijeni] Zenička naselja
Urbani (gradski) dio Zenice sačinjavaju sljedeća naselja - urbane cjeline:
- Jalija
- Odmut
- Mokušnice
- Londža
- Pišće
- Blatuša
- Crkvice
- Babina Rijeka (Staro Radakovo)
- Novo Radakovo
- Sejmen
- Stara čaršija (oko Sultan-Ahmedove džamije)
- Nova Zenica
- Centar (tzv.Kineski Zid)
Veća prigradska naselja - sela zeničke opštine:
- Lokvine
- Obranovci
- Kozarci
- Tetovo
- Pridražići
- Ričice
- Klopče
- Pehare
- Banlozi
- Donja Vraca
- Pojske
- Stranjani
- Čajdraš
- Perin Han
- Drivuša
- Donja Gračanica
- Nemila
- Vranduk
- Gradišće
- Gornja Zenica
- Lukovo Polje
- Kanal
- Koprivna
- Varošište
- Gornja Vraca
- Vražale
- Dobriljeno
- Janjac
- Osojnica
- Šerići
- Orahovica
- Jastrebac
- Kolići
- Smajići
- Bistričak
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Zvanična stranica općine Zenica (bs/en)
